Home / Tvrtke i tržišta / Za hotelijere Beograd ima veći potencijal od Zagreba

Za hotelijere Beograd ima veći potencijal od Zagreba

Vaši poslovni interesi do sada su se fokusirali na Hrvatsku, Austriju, Češku, Slovačku i Južni Tirol. Upravo otvarate novi hotel u Srbiji i najavljujete dalje širenje u regiji. Što vam je toliko interesantno u regiji i kakva je ulagačka klima ako je usporedite s hrvatskom? Srbija je, s više od sedam milijuna stanovnika, s obzirom na strukturu stanovništva, kulturnu baštinu i prirodne ljepote za nas također iznimno zanimljivo ciljno tržište. Zbog toga smo se prije nekoliko godina i odlučili na iskorak poslovanja u Srbiji te smo krenuli u realizaciju prvog hotela Falkensteinier u Beogradu, koji smo otvorili u prošlom godinom. Prije otvorenja hotela Falkensteinier Hotel Belgrade u svoj portfelj uključili smo i jedan odmorišni hotel. Na srpskom tržištu sada imamo savršenu polaznu točku koja će nam omogućiti idealno pokrivanje poslovnog i odmorišnog turizma. Veliku razliku u odnosu na Hrvatsku vidim u postojećoj hotelskoj ponudi Beograda, koja, uspoređujući je sa zagrebačkom, ima više potencijala.

U Hrvatskoj ste se fokusirali na odmorišni turizam, a drugdje razvijate biznis s gradskim hotelima. Nedavno su na jednoj konferenciji menadžeri velikih hotelskih brendova poput Intercontinental i Hiltona izjavili da im je Beograd zanimljiviji za ulaganje od Zagreba. Misliš li i vi isto? Ako Zagreb i Beograd usporedimo prema broju sjedišta međunarodnih tvrtki te trenutačnoj situaciji u hotelskoj ponudi, slažem se s tom tvrdnjom. Beograd na tom polju ima veći potencijal, pogotovo u pogledu otvaranja novih tržišta za zapadnoeuropske kompanije u regiji.

Punta Skalu u Petrcanima otvorili ste prije nešto manje od godinu dana i tada ste najavili da planirate hotele držati otvorenima deset mjeseci u godini. Kakvi su vam prodajni planovi za ostvarenje tog cilja i jeste li zadovoljni rezultatima u prvoj sezoni? Rezultate, naravno, želimo povećati u odnosu na prethodnu godinu. Što se ljetne popunjenosti tiče, već smo prošle godine premašili očekivanja i za hotel Family Hotel Diadora i za hotel Hotel & Spa Iadera s pet zvjezdica i to posebno u rujnu. Ali predsezonu i postsezonu moramo još povećati. Za to su potrebne dodatne investicije Vlade, da dalmatinska regija i zimi bude privlačna za turiste.

Vlasnici ste Punta Skale s udjelom od 50 posto, a ostatak navodno pripada tvrtki Coninvest Finance iz Vaduza, koja je povezana s poduzetnikom Zdenkom Zrilićem i tvrtkom Croatia Investment Beteiligungs iz Tirola. Kakva je vaša poslovna povezanost sa Zdenkom Zrilićem, koji je uložio u apartmansko naselje Immo u vašem susjedstvu u Petrcanima? O svojim poslovnim odnosima ne dajemo detaljnije informacije jer želimo zaštititi integritet obiju strana.

Koliko je afera s Hypo bankom, koja je vaš najveći financijski kreditor, nanijela štetu vašem poslovanju i poslovnim planovima? Mislim da to treba opširnije pojasniti. Cjelokupna gospodarska situacija zakočila je naš rast. No, gradnjom hotela u Beogradu i Schladmingu, koje smo otvorili 2012. godine, i hotelom Hotel Margareten u Beču, koji ćemo otvoriti u rano proljeće 2013., uspjeli smo realizirati tri vlastita projekta u jednoj godini. Te investicije ističu i dodatno jačaju naš položaj kontinuirano rastućega turističkoga koncerna na međunarodnom tržištu.

Sada bivši ministar turizma Veljko Ostojić napravio je i listu kompanija u državnom vlasništvu koje bi trebalo privatizirati. Jeste li na tom popisu našli nešto zanimljivo? Najzanimljivije nam je pitanje pravo vlasništva nad turističkim nekretninama, što će biti moguće od trenutka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Proaktivno olakšavanje ulaganja u zanimljive projekte važan je korak za hrvatski turizam.

Nekada smo vas više mogli vidjeti na relevantnim skupovima o razvoju i budućnosti hrvatskog turizma, a i vaš menadžment je prilično zatvoren prema javnosti. Zbog čega vaša kompanija nije više uključena u događaje na tržištu? Volio bih u svakom slučaju mnogo češće sudjelovati na javnim skupovima kako bih mogao javno izraziti svoje mišljenje o turizmu u Hrvatskoj. Za to trenutačno, nažalost, nemam dovoljno vremena. No, bez obzira na prisustvo, u Hrvatskoj našu kompaniju u pogledu kvalitativnog razvoja i održivih projekata koji se tiču zaštite okoliša i dalje vidim na vodećoj poziciji.

U čemu su vaši upravljački standardi drukčiji od ostalih hotelijera u Hrvatskoj? Drukčiji smo od konkurencije prema opsežnoj i jedinstvenoj ponudi obiteljskih, wellness, premium i rezidencijskih proizvoda. Uz to smo pokrenuli i nove infrastrukturne investicije i uvijek radimo na razvoju koncepata svojih proizvoda kako bismo svoje hotele učinili privlačnijima za goste. Najveću ciljnu skupinu za svoje hrvatske objekte pronalazimo na austrijskom tržištu. Druga vodeća tržišta su Njemačka, Italija, Češka i Rusija te, naravno, domaće tržište.

Nekoliko ste puta spomenuli da Hrvatska mora uvesti i jačati koncept upravljanja nekretninama ‘mixed-use’ kako bi se povećala profitabilnost hotelskih kompanija. Jeste li danas zadovoljni financijskim rezultatima u Hrvatskoj? Naše zanimanje za koncept ‘mixed-use’ još je uvijek veliko. Za projekt Residences Senia u Punta Skali imamo sve više potencijalnih kupaca nekretnina. No još uvijek su ostali problemi upisa turističkih objekata u gruntovnicu i to i dalje ostaje problematična tema za zainteresirane strance. Nadamo se da će hrvatska vlada to što prije riješiti i pomoći nam u vezi s time.

Jeste li u vremenima kad ste se širili na domaćem austrijskom tržištu imali potporu austrijske vlade i u kojim segmentima?