Naknadna pamet s PDV-om

U banci se stvara kultura koja svakog zaposlenika potiče da iskoči iz rutine, razmišli što se može bolje i drukčije, pa i predloži inovaciju koja nije povezana isključivo s njegovim područjem rada.

PBZ se okrenuo poduzećima. Banka je s nekoliko programa probila led – jedan je od njih ugovor o jamstvu zaključen s Europskim investicijskim fondom, usklađen s CIP-om. Program je namijenjen obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima koji zapošljavaju manje od desetero ljudi i ostvaruju godišnji prihod do deset milijuna kuna. Namijenjen je financiraju obrtnoga kapitala i investicija. Sve to uza znatno manje instrumenata osiguranja jer se kreditira zadužnicom i mjenicom, bez hipoteke i dodatnih instrumenata osiguranja – poručuju iz PBZ-a, koji ističe i svoju zelenu stranu. Naime, s Green for Growth Fundom za Jugoistočnu Europu banka je potpisala ugovor o kreditu od 25 milijuna eura. Namijenjen je financiranju projekata povezanih s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću. Potencijalni su projekti manje vjetroelektrane, elektrane na biomasu ili hidroelektrane, a projekti energetske učinkovitosti koje će provoditi malo i srednje poduzetništvo i kućanstva uključuju različite investicije, od zamjene stolarije do preobrazbe proizvodnih tvrtki u energetski učinkovite.

No ulaže se i u tehnološka rješenja. Budući da su u godinu dana transakcije mobilnoga bankarstva skočile za čak 160 posto, banka je upravo lansirala novu uslugu – skeniranje dvodimenzionalnih uplatnica s bar-kodom i trgovanje vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi s pomoću mobilnog bankarstva, usluge mPBZ. Za plaćanje uplatnice dovoljno je mobilnim uređajem skenirati 2D bar-kod. Nalog za plaćanje automatski se popuni, nakon čega ga samo treba autorizirati PIN-om.

Na rang-listi banaka, štednih banaka i stambenih štedionica za čak je tri mjesta u godinu dana napredovala Kreditna banka Zagreb zahtijevajući uspješnim financijskim pokazateljima. Primjerice, aktivna joj je 2012. u odnosu na godinu prije porasla za 18,37 posto. I banka koja je u tri godine od gotovo pola milijarde kuna teškoga gubitka stigla do 93 milijuna kuna dobiti, i to uz priličan rast rezerviranja za loše kredite, itekako je bacila rukavicu: domaći HPB posljednje tri godine raste brže od tržišta. U ukupnom broju tekućih računa građana banka drži udjel od 10,3 posto i danas je prema tim pokazateljima četvrta banka u Hrvatskoj.

Akcija ‘Štednja za 5’, afirmacija domaće valute te naglasak na dostupnosti usluga tri su najvažnije poslovne aktivnosti po kojima se HPB izdvaja od konkurencije. U prošlogodišnjoj akciji za štednju dobili smo 1500 novih štedišta. Tad su gotovo izjednačeni kunski i devizni depoziti, po čemu se HPB razlikuje od ostatka bankarskog sustava, u kojem na devizne depozite otpada više od 80 posto.

U posljednje tri godine štednja građana porasla je za čak 41 posto. Samo u prva dva mjeseca 2013. njihovi su oročeni depoziti porasli za 183 milijuna kuna i premašili 7,8 milijardi – poručuju iz banke, dodajući da su afirmacije kune sigurno pridonijeli i stambeni krediti u kunama bez valutne klauzule. Stalan rast depozita omogućio je HPB-u nastavak rasta kredita upravo s naglaskom na kunama: u 2012. zabilježili su rast bruto kredita stanovništva za 13,6 posto, ali na razini bankarskog sustava krediti su pali. Izdvajaju i kredite za izvoznike, dječji račun ‘Kockica’ i Visu na rate, tri nova proizvoda koja su banci donijela popularnost i u 2012. To je, kažu, na tragu njihova tri važna projekta: povoljnim kreditom za izvoznike pridonijeti oporavku gospodarstva (‘Kredit s putovnicom’ namijenjen je poduzećima koja ostvaruju minimalno 20 posto inozemnih prihoda. Rok je otplate do 10 godina uz poček do dvije godine i kamatnu stopu od 4,75 posto), ‘Kockicom’ pridonijeti financijskoj pismenosti djece, Visom na rate omogućiti klijentima da uspješnije rasporede troškove.

No rukavicu je možda najobilježnije bacila ne tako velika banka, odnedavno s novim vlasnikom. Sberbank, čiji je vlasnik najveća rusa banka, rast će temeljiti upravo na dijelu kojem treba najveća potpora, na kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva, u čemu već ove godine planira dvoznamenkasti rast. S jednom razvojnom bankom već smo dogovorili liniju za financiranje izvoza. Naša je strategija tim klijentima ponuditi ukupnu uslugu na jednome mjestu, uključujući i nebankarske.

Domaći HPB posljednje tri godine raste brže od tržišta. U tri je godine od gotovo pola milijarde kuna teškoga gubitka stigao do 93 milijuna kuna dobiti, i to uz priličan rast rezerviranja za loše kredite.

Unatoč prvome mjestu najveći osiguravatelj na hrvatskom tržištu mora se bar malo potruditi jer zadržavanjem statusa quo privatizacijska udavača neće biti dovoljno privlačna. Osim nje ove smo godine već popratili veće korporativne klijente, posebno one povezane s Rusijom i tržištem CIS-a, te tvrtke zastupljene u više zemalja u kojima posluje Grupacija. To je u skladu s našim strateškim odrednicama da se malo više posvetimo i velikim klijentima jer sad možemo poslužiti kao most velikim hrvatskim tvrtkama koje žele iskoračiti na rusko tržište.

To što ih njihova matična banka preko banaka kći sad može pratiti i u poslovanju na osam tržišta regije CEE-a te Turskoj može biti samo prednost. Uostalom, praksa je pokazala da kompanije koje kao investitori dolaze u druge zemlje najčešće traže partnere u domicilnim bankama – poručuju iz banke, ne skrivajući kako znaju da su vjerojatno najpoželjniji partner na tržištu.

Tomu u prilog ide i podatak da je Sberbank zapravo jedini veliki igrač koji je, kad je europsko bankarsko tržište zapalo u ozbiljnu krizu, realiziralo dvije velike akvizicije – Grupe VBI i turskoga DenizBanka.

Osiguravateljima se ni izdaleka ne piše tako dobro, lani im je premija ukupno pala 1,7 posto. Teško je biti izazivač u uvjetima u kojima su ukinuti poticaji na životna osiguranja i posebno u zemlji u kojoj nema kulture osiguravajuće štednje. Doduše, naš se najveći osiguravatelj Croatia osiguranje unatoč prvome mjestu mora bar malo potruditi jer za državanjem statusa quo privatizacijska udavača neće biti dovoljno privlačna.

Nekoć velike zvijezde brokerske kuće, baš kao i društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, danas su defenzivi. Burzovni analitičar Roman Rinkovec kaže da je uvijek bilo konkurencije među brokerskim kućama (u koje ubraja i banke). Oni koji su igrali korektno sigurno su u manjini. Najvrednije čime brokeri raspolažu upravo su baze podataka. Svi brokeri koji su u posljednje vrijeme zatvarali ‘butigu’ prenijeli su te podatke na ‘odabrane’, pretpostavljajući da je uvijek bilo konkurencije među brokerskim kućama (u koje ubraja i banke).

Budući da se tržište liberalizira, posebno od prvog srpnja, takvih će slučajeva sigurno biti jer će dodatna konkurencija u kombinaciji s golemim troškovima poslovanja nastaviti uzimati žrtve – uvjereno je Rinkovec.

Tvrđi da su banke u prednosti zbog velikog broja poslovnica i mogućnosti da na razne načine utječu na klijente i ponude im što im treba. Brokerima izvan banaka ne preostaje ništa drugo nego da se bore za svakog klijenta i da se svakomu od njih posvete kao da im je jedini. To podrazumijeva niske cijene, stalnu komunikaciju, savjetovanje, što će postići samo rijetki. Izazivača je mnogo i sve su beskupulozniji, opstat će samo oni koji su najbolji u tome – poručuje Rinkovec.

Zaključak? Dobro došli u europsku financijsku arenu!