U sjeni donošenja Strategije razvoja poduzetništva do 2020. poduzetnici više razmišljaju o izvorima financiranja, promjeni poslovnog okružja i šumi kontradiktornih propisa.
Strategija je dobra, ali mi bismo mogli u jednoj rečenici sročiti što bi trebalo poručiti: Pustite nas da radimo! Nemojte nas konstantno samo strategizirati, ‘akcij-planirati’… I protresite birokrate na nižim razinama, krivce za administrativnu kaljužu!
To je jasna poruka većine malih i srednjih gospodarstvenika koji Strategiji razvoja poduzetništva 2013.-2020. ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa pridaju zanimljive i pomalo ironične epitete: lijepa, prekrasna, s naglaskom na ‘ali’.
‘Dobro došla’ i ‘Zbogom’ Trebamo li se čuditi takvoj reakciji? Toliko je strategija pod prašinom da koliko god Marasova inicijativa bila dobromjerna i ambiciozna, kakva i treba biti, očekivano nailazi istovremeno i na ‘Dobro došla!’ i na ‘Zbogom!’. I to prije nego što je uistinu zaživjela. Strategija je tek podloga za ostvarivanje pet strateških ciljeva: poboljšanje ekonomske uspješnosti, pristupa financiranju, promocije poduzetništva, poduzetničkih vještina i poslovnog okruženja, koji će ovisiti o mjerama koje će se provoditi temeljem akcijskog plana, programima te sredstvima za njihovu provedbu. Sve to tek treba uslijediti.
- Strategija je dobra, nemam većih zamjerki. To su uvijek dobri dokumenti. Prepoznali su problematiku i nije bitno lošija ni mnogo bolja od brojnih lijepih strategija koje sam vidio. No ključna je implementacija i to što prije i što jače. Jer kakva god bila, najgora stvar je da se drži u ladici – jedna je od reakcija investitora i poduzetnika Saše Cvetojevića. Slično razmišlja i vlasnik Tim Kabela Ivan Topčić koji, vidno razočaran, više ništa od Vlade ne očekuje: – Našim vlastima puna su usta mjera i strategija koje nikad ne pretoče u aktivnost. Ne idem prema svojim partnerima s iznosom očekivanog prometa, a da ne kažem kako ćemo to ostvariti, s kojim sredstvima i u kojem vremenu. Strategija je prekrasna, ali od nje ništa ne očekujem. Ako se nešto i dogodi, to će poduzetnici sami napraviti – smatra.
Stoga nimalo ne čudi što već sada postoji bojazan da u koracima prema stvarnoj aktivnosti opet negdje ne zapne. Baš kao što poduzetnicima zapinje kod realizacije projekata i to ponajprije zbog poslovnog okruženja, konkretnije administrativnih opterećenja te otežanog pristupa izvorima financiranja. Ta dva problema ističu i kao najvažnije i najizazovnije ciljeve u Strategiji.
Iako, prepreka razvoju i konkurentnosti poduzetništva ima mnoštvo. U Hrvatskoj obrtničkoj komori kao ključne još izdvajaju i visoko porezno opterećenje te nedostatak stručnosti radne snage. Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, dodaje i neplaćanje, pravnu nesigurnost, negativnu percepciju poduzetnika u društvu te manjak investicija. Sve su to iste prepreke kao i zadnjih desetak godina.
- Jedino se mijenja njihov redoslijed. Zadnjih četiri do pet godina najizraženiji je problem nelikvidnosti jer je sudbonosan i u kratkom vremenu može dovesti do propasti. Iako sličnu listu problema navode i poduzetnici u EU, njihov je opseg mnogo manji. Pritom stručnjaci za malo i srednje poduzetništvo u EU kažu da su njima prioritetne za rješavanje administrativne barijere – ističe Brusić.
Što se pak tiče izvora financiranja, nastavlja, statistike govore da je samo 15 posto hrvatskih poduzetnika u stanju dobiti kredit. A budući da je pristup bankarskom kapitalu sve teži, normalno je da su očekivanja od nepovratnih potpora sve veća. Poduzetnički impulz sigurno predstavlja korak u dobrom smjeru, ali ukupno predviđen iznos potpora od 730 milijuna kuna za 2013., iako veći nego prethodnih godina, i dalje može obuhvatiti relativno ograničen broj poduzetnika. Brusić kaže da se ove godine mnogi poduzetnici žale i na predviđene povećane iznose vlastitog financiranja jer moraju sami sufinancirati 50 posto, a država im nepovratno daje 50 posto. Prošle je godine udio države u sufinanciranju bio 75 posto. Posjećuje da poduzetnici mogu računati i na fondove EU, poslovne anđele, fondove rizičnoga kapitala i dr.