Savu nekadašnjih velikih financijskih zvijezda odnijela je kriza, a doba nove slave još se ne nazire. Štoviše, stvari su se vratile iskušanim obrascima. Dok su prije 2008. banke počele gubiti utrku s ostatkom financijskog tržišta, danas su opet osamljene u vrhu. Da, sigurnost prije svega, no to ne znači da se mogu komotno zavaliti u svoje tržišne pozicije i čekati da im novi klijenti sami padnu u krilo. Kredite više nitko ne želi, za štednju ostaje sve manje, pa je inovativnost postala rukavicom koju jedni drugima bacaju u lice.
Pa tko to tamo izaziva? Ako je suditi prema šestoj Zlatnoj kuni zaredom, Erste banka jedna je od onih koje su bacile rukavicu. Prva je otvorila profil na Facebooku, zatim i prvu virtualnu poslovnicu. Lani je uz novost ‘Slikaj i plati’ lansirana usluga ‘Prisloni i plati’, tako da je u suradnji s Erste Card Clubom i MasterCardom beskontaktno plaćanje omogućeno na više od tisuću sto prodajnih mjesta u Hrvatskoj.
- Inovacijama kakva je interni projekt ‘Profesor Baltazar’ posvećujemo veliku pozornost. Projekt je organiziran radi poticanja kreativnih rješenja u banci. Cilj je stvaranje kulture u banci koja potiče da svatko od zaposlenika iskoči iz rutine, da razmisli što se može bolje i drukčije, pa i da predloži inovaciju koja nije povezana isključivo s njegovim područjem rada. Inovacije mogu biti tehnološke, sustavne ili organizacijske, mogu se odnositi na procese ili osmišljaje proizvoda – objašnjavaju u Ersteu, dodajući da stalno mjere kvalitetu usluga, čak i tajnom kupnjom.
Iako nije rezultat projekta ‘Baltazar’, u Erste banci ponosni su na mikrofinanciranje koje su nakon pilot-projekta u Slavoniji započetoga 2011. proširili na tri regije, uskoro i na dodatne. – Cilj je potaknuti poduzetničke ideje i samozapošljavanje, omogućiti besplatnu izobrazbu te mentorstvo kako bismo sadašnje i buduće male poduzetnike pripremili za opstanak na tržištu – kažu u Ersteu.
Dok se najveća banka, Zagrebačka, okrenula građanima nudeći im inovacijski ‘Financijski planer’ kako bi im osobne financije, u rastrošnim vremenima prilično ‘odmetnute’, bile pod kontrolom, najveći konkurent PBZ okrenuo se poduzećima. Banka je s nekoliko programa probila led. Jedan je od njih ugovor o jamstvu usklađen s Okvirnim programom za konkurentnost i inovacije (CIP) zaključen s Europskim investicijskim fondom. Rezultat? Kreditni program EU Sinergo koji obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima omogućava dostupnije kredite po povoljnim uvjetima financiranja.
- Program je namijenjen obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima koji zapošljavaju manje od desetero ljudi i ostvaruju godišnji prihod do deset milijuna kuna. Namijenjen je financiraju obrtnoga kapitala i investicija. Sve to uza znatno manje instrumenata osiguranja jer se kreditira zadužnicom i mjenicom, bez hipoteke i dodatnih instrumenata osiguranja – poručuju iz PBZ-a, koji ističe i svoju zelenu stranu.
Naime, s Green for Growth Fundom za Jugoistočnu Europu banka je potpisala ugovor o kreditu od 25 milijuna eura. Namijenjen je financiranju projekata povezanih s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću. Potencijalni su projekti manje vjetroelektrane, elektrane na biomasu ili hidroelektrane, a projekti energetske učinkovitosti koje će provoditi malo i srednje poduzetništvo i kućanstva uključuju različite investicije, od zamjene stolarije do preobrazbe proizvodnih tvrtki u energetski učinkovite.
No ulaže se i u tehnološka rješenja. Budući da su u godinu dana transakcije mobilnoga bankarstva skočile za čak 160 posto, banka je upravo lansirala novu uslugu – skeniranje dvodimenzionalnih uplatnica s bar-kodom i trgovanje vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi s pomoću mobilnog bankarstva, usluge mPBZ. Za plaćanje uplatnice dovoljno je mobilnim uređajem skenirati 2D bar-kod. Nalog za plaćanje automatski se popuni, nakon čega ga samo treba autorizirati PIN-om.
Na rang-listi banaka, štednih banaka i stambenih štedionica za čak je tri mjesta u godinu dana napredovala Kreditna banka Zagreb zahtijevajući uspješnim financijskim pokazateljima. Primjerice, aktivna joj je 2012. u odnosu na godinu prije porasla za 18,37 posto. I banka koja je u tri godine od gotovo pola milijarde kuna teškoga gubitka stigla do 93 milijuna kuna dobiti, i to uz priličan rast rezerviranja za loše kredite, itekako je bacila rukavicu: domaći HPB posljednje tri godine raste brže od tržišta. U ukupnom broju tekućih računa građana banka drži udjel od 10,3 posto i danas je prema tim pokazateljima četvrta banka u Hrvatskoj.
- Akcija ‘Štednja za 5’, afirmacija domaća te valute te naglasak na dostupnosti usluga tri su najvažnije poslovne aktivnosti po kojima se HPB izdvaja od konkurencije. U prošlogodišnjoj akciji za štednju dobili smo 1500 novih štedišta. Tad su gotovo izjednačeni kunski i devizni depoziti, po čemu se HPB razlikuje od ostatka bankarskog sustava, u kojem na devizne depozite otpada više od 80 posto.
U posljednje tri godine štednja građana porasla je za čak 41 posto. Samo u prva dva mjeseca 2013. njihovi su oročeni depoziti porasli za 183 milijuna kuna i premašili 7,8 milijardi – poručuju iz banke, dodajući da su afirmacije kune sigurno pridonijeli i stambeni krediti u kunama bez valutne klauzule. Stalan rast depozita omogućio je HPB-u nastavak rasta kredita upravo s naglaskom na kunama: u 2012. zabilježili su rast bruto kredita stanovništva za 13,6 posto, ali na razini bankarskog sustava krediti su pali. Izdvajaju i kredite za izvoznike, dječji račun ‘Kockica’ i Visu na rate, tri nova proizvoda koja su banci donijela popularnost i u 2012. To je, kažu, na tragu njihova tri važna projekta: povoljnim kreditom za izvoznike pridonijeti oporavku gospodarstva (‘Kredit s putovnicom’ namijenjen je poduzećima koja ostvaruju minimalno 20 posto inozemnih prihoda. Rok je otplate do 10 godina uz poček do dvije godine i kamatnu stopu od 4,75 posto), ‘Kockicom’ pridonijeti financijskoj pismenosti djece, Visom na rate omogućiti klijentima da uspješnije rasporede troškove.
