Nije nepoznanica da su ministri financija zemalja članica Europske unije nedavno odgodili odluku o ograničenju bankarskih bonusa kako bi Velikoj Britaniji, koja se jedina protiv tomu, pružila priliku da se priđući toj inicijativi. Na sastanku na kojem je kao promatrač sudjelovao i hrvatski ministar financija Slavko Linić odlučeno je da se još jedanput razmotri plan o ograničenju bankarskog bonusa na jednu godišnju fiksnu plaću, s mogućnošću da se produlji na dvije odluči li tako većina dioničara. Linić je dodao da će se i u Hrvatskoj jako ograničiti bankarski bonusi. – Taj je proces tek počeo. Bankarski bonus ne bi trebao biti veći od jedne plaće, ali o tome se raspravlja i vidjet ćemo što će se zaključiti – rekao je Linić.
Na pitanje može li Hrvatska uvesti veća ograničenja od europskih odgovora je potvrđeno jer EU uvijek propisuje minimalna ograničenja. Europski parlament i zemlje članice postigli su potkraj veljače politički dogovor o primjeni propisa za bankovni sektor koji predviđa ograničenje bankarskih bonusa i odredbe o visini kapitala koji banke moraju imati. Riječ je o novome regulatornom okviru poznatom kao ‘Basel III’, skupu propisa dogovorenome na međunarodnoj razini kojim se postrožuju zahtjevi za visinu kapitala u bankama. No pitanje je što zapravo rade menadžeri financijskih institucija, odnosno kako mogu utjecati na razvoj kompanije te za što snose odgovornost pođe li poslovanje po zlu.
Prema definiciji, menadžeri rade na ključnim upravljačkim i izvršnim položajima u kojima kreiraju i provode poslovnu politiku. U pravilu su voditelji glavnih tvrtkinih službi, u koje se ubrajaju proizvodnja, prodaja i nabava, služba računovodstva i financija, istraživanja i razvoja te kadrovska služba. Oni također organiziraju i koordiniraju izvršenje radnih zadataka, nadgledaju njihovu provedbu i motiviraju zaposlene. Tim aktivnostima nastoje ispuniti tvrtkine ciljeve: održati i povećati proizvodnost i dobit, zadovoljiti promjenjive i sve specifičnije potrebe kupaca, uvesti tehnološke promjene u radni proces. Budući da poslovanje na svjetskom tržištu postaje vrlo složeno, natjecateljsko i nepredvidljivo, posao menadžera sve se više usmjeruje prema strateškom i integrativnom upravljanju te poduzetništvu.
Međutim, jasno je da se za dobro upravljanje treba stalno obrazovati i napredovati, što podrazumijeva neprestanu ‘rošadu’ kadrova kojom se stvaraju nove mlade zvijezde menadžerskog sektora. Kad je riječ o menadžerskome financijskom sektoru u Hrvatskoj, on se uglavnom odnosi na banke, u kojima je promjena srednjeg menadžmenta gotovo svakodnevna, a malo rjeđa ona višeg menadžmenta. U posljednjih godinu dana nije bilo većih promjena u Upravi Erste banke, kažu. U njoj je i dalje petero članova: uz predsjednika Uprave Petra Radačkovića ondje su njegov zamjenik Tomislav Vukić te članovi Boris Centner, Sladana Jagar i Christoph Schöffböck. Timu Erste banke na položaju višeg menadžmenta prošle se godine priključio Branimir Britvić, i to kao direktor Sektora financijskih tržišta. Interna je kadrovska novost tijekom 2012. i to da je Alma Mekić Čerdić preuzela funkciju predsjednice Uprave Erste Factoringa.
