Kompanije

Jedna od najbrže rastućih i najprofitabilnijih financijskih institucija na svijetu – Sberbank – od prošle godine posluje i na hrvatskom tržištu zahtijevajući akviziciji bivše Grupe VBI (sada Sberbank Europe). Sberbank je banka s tradicijom poslovanja duljmom od 170 godina na koju otpada gotovo trećina ukupne aktivne ruskoj bankarskoj tržištu. Upravlja poslovnim mrežom od gotovo 19.000 poslovnica i predstavnstvima u više od dvadeset zemalja. Sberbank i banke Grupacije jedinstveni su financijski partner u Srednjoj i Istočnoj Europi (CEE), Rusiji te zemljama CIS-a zahtijevajući sposobnosti da izgrade most prema istočnim tržištima u kombinaciji s lokalnom ekspertizom i usmjerenosću svojih zaposlenika na potrebe i želje klijenata.

Sberbank se brine za više od 100 milijuna klijenata, od kojih je više od milijun pravnih osoba, što znači da je velik broj najvećih korporacija zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku već Sberbankova klijenta. To da ih njihova matična banka preko banaka kćeri sad može pratiti i u poslovanju na osam tržišta regije CEE-a, uključujući hrvatsko, velika je prednost jer iskustvo pokazuje da kompanije koje kao ulagači dolaze u druge zemlje najčešće traže partnera u domaćim bankama. Dok se eurozona i njezine banke još bore s krizom, rusko se tržište oporavilo, a profitabilnost raste. Tomu u prilog svakako govori podatak da je Sberbank jedini veliki igrač koji je u trenutku kad je europsko bankarsko tržište ušlo u ozbiljnu krizu realizirao dvije velike akvizicije – Grupe VBI i šeste najveće turske banke DenizBank. Sberbank d.d. stoga ima priliku pokriti nišu na koju nijedna bankarska grupacija u Hrvatskoj dosad nije bila usredotočena – suradnju i financiranje hrvatskih tvrtki koje žele iskoraciti na rusko tržište, trgovinsko financiranje te financiranje uvoza i izvoza. Uz to, banka će se i dalje fokusirati na segment građanstva te malih i srednjih poduzetnika i dodatno proširiti i obogatiti paletu proizvoda i usluga koje se nude tom segmentu, ubuduće obuhvaćajući i širi spektar nebankarskih proizvoda.

Jedan od strateških ciljeva banke jest klijentima iz segmenta SME-a na jednome mjestu pružiti potpunu uslugu i s njima razviti odnos istinskog partnerstva uza savjetodavnu funkciju te im ponuditi proizvode skrojene po mjeri. Sberbank je na europsko tržište ušla s jasnim ciljem dugoročnog razvoja i napretka. Očekivanja na hrvatskom tržištu također su u skladu s time. U tijeku je sveobuhvatna transformacija sa strateškim ciljem stvaranja jedne od vodećih bankarskih grupacija u Srednjoj i Istočnoj Europi. U skladu s tim cilj je banke jačanje tržišnog položaja, prije svega ponudom utemeljenom na izvršnosti i naprednoj tehnologiji.

udio Italije je 6,98 posto, a u tmurnim podacima ipak malo ohrabruje da se u 2012. u strukturi prometa po tržištima pojavila i Crna Gora s 1,93 posto. Dok je od 2006. do 2011. bio aktalan Brindisi, situacija je bila nešto drukčija. Tada je samo na tamošnju termoelektraru otpadala trećina prometa te dodatno nešto malo na ostatak Italije, a udio BiH bio je oko 60 posto.

S posebnom pažnjom pratimo utjecaj svjetske krize, posebno na čeličnu i aluminijsku industriju, na konkurentnost robe naših najvažnijih komiteta nata u BiH, tj. Željezare u Zenici, Koksare u Lukavcu, Aluminija u Mostaru. Ipak, želimo postići diverzifikaciju naših partnera proširenjem liste lučkih korisnika na druge države uključujući i Italiju, ali i diverzifikaciju tereta koje opslužujemo – poručuju iz Lučke uprave.

Predsjednik Uprave Luke Ploče (LP), tvrtke koja je nosilac Grupe, kapetan Ivan Pavlović zbog toga ne može biti najzadovoljniji ni financijskim rezultatima. Grupa je ostvarila prihod od 124,7 milijuna kuna, što je 16,94 posto manje u odnosu na 2011., a rashodi su bili 143,4 milijuna kuna, koji su do duše uključivali i rezerviranja za otpremnine radnika u iznosu 15,13 milijuna kuna. Naime, Luke Ploče sredinom prošle godine krenula je u restrukturiranje, a da nije bilo rezerviranja, stoji u izvještaju, poslovni bi rashodi bili manji za osam posto u odnosu na 2011. U svakom slučaju, gubitak je lani iznosio 28,53 milijuna kuna.

Grupu čine još četiri tvrtke: LP usluge, LP održavanje, LP energija i LP trgovina. Potonja (LPT), koja se bavi skladištenjem i manipulacijom naftnih derivata i jestivoga ulja, investitor je novoga terminala površine oko 160 tisuća četvornih metara, nakon što je dobila koncesiju od Lučke uprave Ploče. Cilj je sagraditi spremnički prostor za naftne derivate kapaciteta 280 tisuća prostornih metara, prostor za ukapljeni naftni plin (LPG) kapaciteta 35 tisuća prostornih metara i terminal za zbrinjavanje krupnog i tekućeg otpada te pranje i čišćenje vagonskih i kamionskih cisterni. Vrijednost projekta je 130 milijuna eura. Za sada nije jasno što se tu događa jer je u jednom trenutku menadžment Luke razmišljao čak i o prodaji svoje tvrtke kćeri LPT, koja je investitor projekta, upravo da bi se nastavio financirati takav projekt. No odustalo se jer ponude kanadske i francuske tvrtke nisu bile zadovoljavajuće. Ipak, uskoro bi trebala početi realizacija prve faze vrijedne 35 milijuna eura, s tim da će LPT uz potporu Luke Ploče izdvojiti 15 milijuna eura, a ostalo bi dobili iz kredita.

Također će se unaprijediti i ostala infrastruktura u luci, čime će se sadašnji lučki godišnji prekrcajni kapaciteti od 5,5 milijuna kontejnerskih jedinica udvostručiti već za idućih nekoliko godina. Zato je potrebno ulaganje i u kompletanu infrastrukturu jer ne treba smetnuti s uma ni još nesagrađeni koridor Vc. To je preduvjet da bi se ispunila misija Lučke uprave Ploče, kažu, u smjeru transformacije lučke iz čisto prekrcajne u logistički centar robe za šire područje.

Luka Ploče je ipak dominantno tranzitna luka, objašnjava pomoćnik ravnateljice Sektora za poslove marketinga i slobodne zone Lučke uprave Ploče Svenir Zekulić, budući da se najveći dio robe otprema odnosno dolazi iz BiH, koji će se u budućnosti tretirati kao ‘treća zemlja’. To je zbog učlanjenja Hrvatske u EU, a zbog toga će doći i do promjene nekih carinskih i graničnih procedura iako svi provedbeni propisi još nisu, kaže Zekulić, do kraja definirani.

Članstvo Hrvatske u EU bitno je i zbog činjenice da neki propisi koji su regulirali poslovanje u slobodnoj zoni luke Ploče nudeći carinske i porezne povlastice prestaju vrijediti budući da područje slobodne zone, a gotovo cijela luka Ploče područje je slobodne zone, postaje tuzemstvo, odnosno dio jedinstvenoga carinskog i poreznog područja RH. Nasuprot određenim krivim informacijama koje se mogu naći u medijima, u najvećem broju država EU postoji institut slobodne zone s posebnim uvjetima poslovanja – kaže.

Zato su u Luci za to da slobodna zona ostane i nakon 1. srpnja jer bi se u suprotnom ulaganja u lučku infrastrukturu i nadgradnju (kapacitete) koja su već ugovorena opteretila PDV-om, a također i pružanje nekih usluga u zoni, čime bi se ugrozila konkurentnost luke Ploče. No isto tako vjeruju da će EU luci donijeti i nove poslove. U tijeku je instaliranje lučkoga informacijskog sustava, a važno je naglasiti da će uz riječku luku pločanska biti jedina hrvatska luka s objektom BIP-a (stalne granične inspekcije postaje), koji se financira i novcem iz fondova EU.

To znači da će se nakon 1. srpnja žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla, kao i bilje i biljni proizvodi i drugi nadzirani predmeti koji podliježu fitosanitarnom pregledu, moći uvoziti iz BiH preko luke Ploče u EU – kaže Zekulić.