S obzirom na to da je više od 90 posto bankarskog sektora u Hrvatskoj u stranim rukama, on je jedan od najintegriranih u Europsku uniju, zbog čega se nakon 1. srpnja ne očekuju veće promjene u njihovu poslovanju. Promjene koje stižu, poput vanjske konkurencije u platnom prometu, neće biti nužno vezane uz datum ulaska u EU, nego uz razvoj IT tehnologije i prilagođenost propisa međunarodnim standardima. Više promjena može pogoditi bankarski sektor, poručuju bankari, zbog izmjena zakonske regulative u Hrvatskoj, što je samo djelomično usklađivanje sa zakonima EU. Ministar financija Slavko Linić, podsjetimo, osim ograničenja bankarskih bonusa na četvrtinu ukupnih prihoda najavljuje rezanje minusa na tekućem računu na iznos prosječne plaće i ograničenje kamatnih stopa na kredite.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček nedavno se složio s Linićevom inicijativom o ograničenju, kako kaže, nekih lihvarskih kamatnih stopa (najviša je stopa za stambene kredite 12 posto), no ističe da je konkurencija dovoljno jaka da se to ne mora činiti državnom intervencijom. U bankama su pak prilično oprezni u komentiranju najavljenih mjera i samo šturo napominju kako će poštovati sve što se odredi zakonom.
Cijeli financijski sektor u Europi prolazi fazu velikih promjena. Taj je trend već vidljiv na domaćem bankovnom tržištu. Ipak, moramo naglasiti da je regulatorni okvir za poslovanje banaka u Hrvatskoj već odavno mnogo strožeg u većini europskih zemalja pa primjena nove regulative povezane s kapitaliziranom ne bi trebala izazvati veće teškoće za domaće banke ili ograničiti njihov kreditni potencijal – kažu u Splitskoj banci i napominju da će se trebati prilagoditi i na sustav jedinstvenog nadzora nad bankama i pratiti daljnje promjene u regulativi na globalnoj i nacionalnoj razini.
U PBZ-u naglašavaju kako gotovo sve matične banke imaju sjedište u EU, što dodatno uvjetuje njihovu prilagođenost regulativi i poslovanju u Uniji, stoga nakon ulaska u nju ne očekuju veće promjene za bankarstvo ni financijski sektor. Naš je sustav već sada liberaliziran, građani mogu štedjeti u inozemstvu i prema kapitalnim zahtjevima stroži smo od Europe, tako da zasad ne bi trebalo biti većih promjena u bankarskom sektoru nakon ulaska u EU. Naravno, kao članica EU morat ćemo žurno izvršavati sve regulatorne i ostale prilagodbe u sustavu kao i Unija. Promjene koje očekujemo, primjerice vanjsku konkurenciju u platnom prometu, neće biti nužno vezane uz datum ulaska u EU, nego i uz razvoj IT tehnologije te prilagođenost naših propisa međunarodnim standardima – kažu u PBZ-u, napominjući da će ulazak Hrvatske u EU općenito pozitivno utjecati na gospodarska kretanja, posebno u srednjem roku.
No isto tako, kažu u toj banci, ulazak neće previše utjecati na visinu aktivnih kamatnih stopa. Valja pri tome naglasiti da su te stope tržišna veličina i da na njihovu visinu utječe mnogo čimbenika, ponajprije cijena izvora sredstava, tj. kamatne stope na depozite, zatim rizik zemlje, regulatorni troškovi kao što je visina obvezne rezerve, ocjena rizičnosti klijenta te, naravno ponuda i potražnja. Ulazak u EU mogao bi smanjiti percepciju rizičnosti zemlje, ali to neće biti automatski, ističu bankari.
Zbog zajedničkog ‘otvorenog’ tržišta građani će imati veći izbor banaka, što će utjecati na bankarske usluge, njihovu cijenu, kvalitetu usluge, brzinu, portfelj proizvoda i pristupa klijentu, poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke, gdje napominju da će članstvo u EU zaoštriti konkurenciju i glavni zadatak banaka bit će revizija njihove konkurentnosti, otkrivanje tržišnih segmenata u kojima mogu stvoriti dodatnu vrijednost te pružanje širokog spektra modernih usluga i proizvoda.
