Na pragu EU

Sudionici konferencije složili su se da međunarodnu konkurentnost hrvatske prehrambene industrije treba jačati snagom brenda. Ako nikako drukčije, onda pod okriljem brenda ‘made in Croatia’. Iako jedan o rijetkih sektora u Hrvatskoj koji su prošle godine povećali izvoz i u kojima se mogu naći koliko-toliko zdrave kompanije, prehrambenu industriju ulaskom u EU čekaju veliki izazovi. Na konferenciji ‘Na pragu EU: prehrambena industrija’, koja se prošlog tjedna održala u organizaciji Lidera i Ministarstva poljoprivrede u Opatiji, čelni ljudi industrije iznijeli su konkretne prognoze za sektor koji je prošle godine izveo više od milijardu eura hrane i pića, što je 10 posto više nego 2011., a 45 posto toga izvoza bilo je prema zemljama Cefe.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo s poduzetnicima su razgovarali o konkretnim mjerama Vlade o povećanju konkurentnosti industrije. Postavilo se pitanje što će biti s našim proizvođačima koji se oslanjaju na tržište Cefe kada uđemo u EU, na što je Zvjezdana Blažić, savjetnica ministra poljoprivrede, rekla da je malo toga u rukama Vlade, da će o koncesijama pregovarati Europska komisija.

• U BiH i Srbiji imamo male mogućnosti za ustupke, oni su se zatvorili i zaštitili. Koliko će EK imati ‘čvrstu ruku’ u pregovorima, toliko ćemo mi imati koncesija. Ako EK preuzme koncesije koje je imala Hrvatska, najpoznatiji hrvatski proizvođači imat će i najbolju poziciju – izjavila je Blažić.

Konzultant Damir Novotny održao je zanimljivo predavanje o trendovima i prilikama za hrvatsku prehrambenu industriju. Svatko zna proizvoditi, kaže Novotny, nema tehnologije u prehrambenom sektoru koju ne možete kupiti, ali razlika se stvara u razvoju proizvoda i strateškom marketingu. Nekada je plasman novog proizvoda trajao dvije godine, a taj se ciklus danas smanjio na šest mjeseci. Tko ne razvije proizvod u pola godine, nema što tražiti na tržištu. Mora ponuditi nešto novo – zaključio je Novotny.

Predstavio je i glavne trendove u maloprodaji hrane – rast učešća diskonterskih lanaca koji vrše pritisk na cijene, potrošači sve više traže ‘convenience proizvode’, jača trend ‘ready to eat’ i proizvoda ‘ready to cook’, hrana se sve više konzumira izvan kuće, a maloprodajni lanci upravljaju strukturnim promjenama.

Konzultant Boris Teški najavio je da će 2013. biti prekretnica za prehrambenu industriju, da će je obilježiti akvizicije, naročito u mlječnoj i konditorskoj industriji. Dodao je da, sudeći prema javno najavljenim transakcijama, za hrvatske kompanije na stolu leži milijardu i pol do dvije milijarde eura.

Drugi dio konferencije odnosio se na izazove i prilike prehrambene industrije u turističkom sektoru. Tihomir Salopek iz tvrtke Stanić iznio je nove trendove u distribuciji kanala HoReCa te naglasio da treba jačati kapilarnu distribuciju, nacionalnu distribuciju, širinu asortimana, ciljanu skupinu kupaca te izdvojiti logistiku iz osnovne djelatnosti.

Da će hotelijerima niska cijena i kvalitetna distribucija i dalje biti presudni potvrdio je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu. Anketa koju je Udruga radila s Ministarstvom turizma pokazala je da se u turizmu plasira manje od 30 posto uvoznih proizvoda. No u pojedinim kategorijama situacija je zabrinjavajuća, pa je tako 45 posto ribe koju plasiramo gostima iz uvoza.

Da hrvatski proizvod nije cjenovno konkurentan složili su se i menadžeri Dinko Klepo iz Kraša i Goran Grbac iz Gavrilovića, ističući da im zbog visine parafiskalnih nameta i raznih davanja ne preostaje dovoljno sredstava za kvalitetan marketing kojim…

Nakon svih predavanja, tri okrugla stola te rasprave sudionika konferencije, iz skupa se može izvući više zaključaka: većina prehrambenih kompanija jedva održava minimalnu profitabilnost; za tržište EU nemamo dovoljno konkurentnih proizvoda i marketinških alata; postoji potreba spajanja i akvizicija te jačanja kompanija koje bi se oduprle međunarodnim multinacionalnim kompanijama; razilaženje je u stajalištima možemo li se brendovima i marketinškim naporima boriti za svoju poziciju ili ćemo morati europskom tržištu ponuditi kvalitetne trgovačke marke; Vlada i institucije mogu pomoći pri brendiranju određenih vrsta proizvoda ili Hrvatske kao zemlje kvalitetne hrane; u izvozu ne postoji suradnja gospodarske diplomacije i gospodarskih subjekata.