Nastavak s prethodne stranice pojedinačnim atomima i koja će uskoro pokrenuti drugu industrijsku revoluciju. Zahvaljujući molekularnoj proizvodnji, znanstvenici su stvorili nove superčvrste i superlagane materijale koje odlikuju nevjerojatna električna i magnetska svojstva. IBM-ovi znanstvenici nedavno su uspjeli pohraniti digitalne podatke u dvanaest atomskih čipova i time pomaknuti granice uskladištavanja podataka, koje će dalje rezultirati proizvodnjom novih nanomemorijskih čipova većeg kapaciteta pohranjivanja uz znatno smanjenje potrošnje energije. Velika su očekivanja od nanotehnologije i u medicini, baš kao i od razvoja ‘inteligentnih’ strojeva. Robot imena Da Vinci već neko vrijeme izvodi operacije umetanja srčane premosnice u bolnicama diljem svijeta. Umjesto reza dugog 30–ak centimetara na prsima, Da Vinci radi nekoliko manjih rezova na tijelu. Ima četiri ‘ruke’ koje se ne umaraju i zadržava preciznost tijekom cijele operacije bez obzira na njezinu duljinu. Oporavak pacijenta mnogo je brži, a rizici operacije znatno su smanjeni.
Profesor Paolo Macchiarini smatra da će u budućnosti pacijenti moći mijenjati većinu uništenih ili potrošenih organa novima koji su uzgojeni od njihovih matičnih stanica. Postupak ne zahtijeva ljudskog donora, nema straha od odbacivanja organa i pacijenti ne moraju provesti ostatak života koristeći se imunosupresivnim lijekovima. Prvu takvu operaciju Macchiarini je obavio 2008., a do danas i tehnika i tehnologija uvelike su napredovale.
Toyota je proizvela robota koji može svirati violinu poput profesionalnoga glazbenika. Robot je sličan slavnom ASIMO-u. Žvuk koji proizvodi iznimno je realističan, a robot može oponašati i pokrete stvarnih glazbenika. Na Sveučilištu Waseda u Japanskoj znanstvenici su izradili robota koji svira flautu. Posjeduje prazne odjeljke u prsima nalik na pluća iz kojih puše zrak u pravu flautu. Komplikirane melodije poput ‘Bumbarova leta’ nisu mu problem. Emily je pak robotica koja će na obali Martha’s Vineyard u Kaliforniji ovoga ljeta spašavati plivače u nevolji. Kanadski znanstvenici svijeta razvijaju robota koji je sposoban prepoznati i kopirati mimiku čovjeka, izraze njegova lica i osjetilne procese u ljudskim rukama, što će biti osobito korisno u područjima sestrinstva, rada s nuklearnim materijalima i eksplozivnim napravama ili pak socijalizaciji.