Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak, utemeliteli Weekend Media Festivala

Sezonu isplate dividendi otvara AD Plastik isplatom predujma od četiri kune. Najizdašniji će biti ERNT sa 170 kuna po dionici.

S tiglo je vrijeme dividendi. To je razdoblje u prošlosti očekivano s vedrinom, danas sa zebnjom jer je ostalo tek nekoliko kompanija koje uredno iz godine u godinu isplaćuju dividendu. Najbolji primjer težine situacije požeški je Spin Valis, koji je odlučio dobit od 78 tisuća kuna iz 2011. godine prebaciti u zadržanu dobit, a dioničarima isplati dividendu iz profita ostvarenog prije više od 13 godina. Naime, u toj je kompaniji odlučeno da se dioničarima isplati 16 posto po dionici iz zadržane dobiti ostvarene prije 31. prosinca 2000. Taj potez pokazuje da su tvrtke u situaciji da uzimaju iz zaliha za crne dane.

Od kompanija koje čitavo vrijeme krize redovno isplaćuju dividendu najizdašniji će biti Ericsson Nikola Tesla sa 170 kuna po dionici, što i ne čudi jer ta najviše izvozno orijentirana tvrtka lani je imala rast dobiti od čak 353 posto. Ranije najočekivanija dividenda bila je ona T-Hrvatskog telekoma. Ta bivša ‘narodna dionica’ svim je građanima svako proljeće donijela po nekoliko tisuća kuna. Za ovu godinu predložena je dividenda od 20,51 kune. Nije mnogo, ali čovjeka veseli.

Konstantna u isplati dividende je i Privredna banka Zagreb. Uprava PBZ-a s Božom Prkom na čelu predložila je Glavnoj skupštini isplatu 44,40 kuna po dionici. No to neće previše uzbuditi domaće tržište kapitala s obzirom na činjenicu da je vlasnik 76,6 posto te banke talijanska majka Intesa Sanpaolo, a drugi po veličini vlasnik EBRD s 20,86 posto. To znači da će u Italiji otići 648,6 milijuna kuna, a EBRD-u 176,8 milijuna. S time da PBZ ima zadržane dobiti iz prošlih godina od 7,18 milijardi kuna. Još jedna banka najavila je isplatu dividende. Riječ je o Istarskoj kreditnoj banci, koja daje 71 kunu po dionici ili ukupno 10,5 milijuna kuna.

Sezonu isplate dividendi otvara AD Plastik, koji će isplati svojim dioničarima predujma od četiri kune i to najkasnije do 15. ožujka. Što se tiče kompanija koje su lani ostvarile dobit i(li) imaju zadržane dobiti, zanimljiv je slučaj zadarskih Plođina, čija je Uprava odlučila tim novcem povećati temeljni kapital, tj. 39,9 milijuna kuna iskorištiti će se u tu svrhu, a manji će dio od stotinjak tisuća kuna uzeti iz zadržane dobiti iz prošlih godina. Od redovnih isplatitelja dividende očekuje se još najava iz Čakovečkih mlinova, ali i pokoje kompanije u sastavu Agrokora.

Čak 1,5 milijardi eura sredstava za koja su izdana državna jamstva u posljednje je dvije godine otišlo u projekte građenja i održavanja hrvatskih cesta. Hrvatskim cestama, govore u toj tvrtki kojoj je na čelu Edo Kos, u 2011. odobrena su sredstva uz državno jamstvo u iznosu od 155 milijuna eura, a lani se iznos povećao te je iznosio 244 milijuna eura.

Hrvatske autoceste, koje vode Davor Mihovilić, u 2011. sklopile su ugovore o kreditu u iznosu od 840 milijuna eura, za što su izdana državna jamstva, a čime je djelomično financiran i Plan građenja i održavanja Hrvatskih autocesta za 2011. Prošle se godine taj iznos smanjio i iznosio je 250 milijuna eura, ali ove će se godine, prema informacijama iz tvrtke, zaduženje povećati. Planiraju, naime, sklopliti novih 400 milijuna eura kredita za koje će biti izdana državna jamstva.