NAJJACA SENZACIJA KOJU VASI ZIVCIMOGU OSJETITI? SEKS,DROGAILIROCK’N’ROLL?

U cijeloj priči preuzimanja Brodosplita ključno je pitanje viška zaposlenih, odnosno, restrukturiranja, kako bi se to eufemistički reklo. Premda iz DIV-a još ne licitiraju brojkama, Debeljak je otkaze već najavio i to na Facebooku.

• Računam na radnike u proizvodnji, a višak ćemo zbrinuti. Restrukturiranje Brodogradilišta zbog gubitaka će morati biti brže i profesionalnije, kako bi što prije prestalo stvarati nove gubitke, a što će donijeti neke nepopularne mjere, ali jedino tako uspjeh ćemo spasiti škver. Brodosplit ima oko 3500 radnika, na posao može računati njih 60 do 70 posto, svi oni koji sudjeluju u proizvodnji, a oni koji su višak mogu se nadati zbrinjavanju. Bit ćemo socijalniji od bilo kojeg zakona, od bilo kojega kolektivnog ugovora, to tvrdim i garantiram – poručio je Debeljak.

Što se tiče kapitala, u DIV-u i dalje ne otkrivaju odakle im. Član Uprave DIV-a Darko Pappo kaže da iza preuzimanja Brodosplita stoji DIV d.o.o. sa svojim programom, ponudom i naravno planom financiranja, koji će realizirati u suradnji s nekoliko banaka.

• Mogu reći da smo s njima potpisali ugovore o povjerljivosti te pisma namjere i to za različite oblike financiranja. Iz tih poslovnih razloga ne možemo ih imenovati, ali mogu reći da su to većinom strane banke. Ipak, sa zadovoljstvom napominjem da ima i domaćih banaka koje iskazuju i vide svoj poslovni interes u financiranju tijekom restrukturiranja – kaže Pappo.

Dodaje da će nastojati u što kraćem vremenu optimirati sve procese proizvodnog i kadrovskog integriranja i resurse koji će tom integracijom dobiti na dodatnoj vrijednosti. S obzirom na to da se postojeće raspložive tehnologije u grupi DIV poklapaju i nadograđuju s Brodosplitovim, naša će se ukupna ponuda povećati, čime ostvarujemo poziciju osim brodogradnje i regionalnog i europskog partnera za velike projekte od metalogradnje do energetike. Kadrovsko-sinergija podrazumijeva se, a iskustva temeljimo na dosadašnjim akvizicijama koje smo uspješno proveli.

Pappo potvrđuje Debeljakov plan, koji je vlasnik DIV-a ekskluzivno otkrio prije gotovo godinu dana u intervjuu Lideru, da će se nova kompanija baviti i trgovinom: – Posebno želim istaknuti da će grupa DIV s Brodosplitom biti najveći regionalni kupac čeličnih poluproizvoda i opreme, što ćemo svakako iskoristiti u postizanju najboljih ulaznih cijena, a time omogućiti i ostalim hrvatskim tvrtkama povoljniju nabavu putem djelatnosti trgovine, kojom ćemo se također baviti. Iskoristit ćemo svaki pa i najmanji potencijal kojim raspoložimo. Što se kadroviranja tiče, Uprava Brodosplita, koja će započeti restrukturiranje nakon kupnje dionica BIS d.d.-a, bit će sigurno iz DIV-a, čime se postiže direktan utjecaj na provođenje programa restrukturiranja, koji je DIV i izradio. Temeljem natječaja koji smo objavili još lani, angažirali smo već nekoliko kolega, a u tijeku je i angažiranje izabranih, kojima će se tek sklopiti ugovori.

Inače, samoborski je DIV 2011. godine ostvario 338 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je porast od 36 posto u odnosu na godinu prije, ostvarena je neto dobit od 85 milijuna kuna, a broj zaposlenih porastao je 14 posto, na njih 280. Dvoznamenasti rast nastavljen je i u prošloj godini, kaže Pappo. Računajući porast ukupnog prometa u odnosu na 2011. i imovine (uključuju realizirani dio investicije u tijeku), onda rast u 2012. bilježimo u vrijednosti većoj od 45 posto. Povećanje broja zaposlenih ukupno u Grupi u odnosu na 2011. je 18 posto. Direktan izvoz samo iz DIV d.o.o.-a u 2012. bio je 62 posto ukupnog prometa, a računajući indirektno i veći od 85 posto. Najviše se izvozi u zemlje EU, zatim regiju, a započeli smo veći izvoz i u Rusiju i Južnoafričku Republiku.

Uspoređe radi, Brodosplit je 2012. završio s 260 milijuna kuna konsolidiranoga gubitka.

Nakon preuzimanja Brodosplita, Pappo kaže da računaju na dodatno ojačavanje pozicije DIV-a kao proizvođača, naročito u svijetu sve jačeg okretanja proizvodima iz Europe, koji su se zadnjih 30-ak godina masovno nabavljali s Dalekog istoka: – Planiramo razvoj na nekoliko frontova, primjerice u Kninu od nove tvornice, pripreme repromaterijala kroz valjaonicu žice i kemijsku i mehaničku obradu, zatim tvornice alata, pa do investicija u sjevernoj Hrvatskoj iz područja proizvoda za željeznice, čime se naslanjamo na već postojeće resurse kojima raspoložimo u Srbiji.