Dobrovoljno u krletke

Sredinom 20. stoljeća, točnije otkrićem antibezi-tabela te njihovim kasnijim napretkom, mnogima se činilo da će vječno ismijavanima, mnogima neudobnima, ali zbog funkcije i potiho uvažavanim prezentacijama, odzvoniti. No prezervativi ne samo da preživljavaju, već će tehnološki obnovljeni ući i u četvrto tisućljeće postojanja. Genijalna ideja da se penis ‘odjene’ prije snosaja, a na koju su, gle čuda, došle mnoge stare, konzervativne civilizacije čak 1000 godina prije Krista, i o tome su samo šaputale među najblizima, ni u 21. stoljeću nije dobila alternativu.

I danas samo prezervativ, kondom ili zaštitna gumica postiže efikasnu dvostruku funkciju; sprečavanje začeća i zaštitu od spolno prenosivih bolesti. Forma koju su, čini se, otkrili prvi stočari, ostala je ista. Nastojeći maksimalno iskoristiti svaki dio zaklade životinje, pa tako i dobro oprana životinjska crijeva, dovitljivi stočari su ih na jednom kraju prizvali, a potom stavili u funkciju seksa. No, materijali ipak jako napreduju.

A tisućljećima jednim masovno prihvaćenim kondomima, onima od životinjskog crijeva, odzvonilo je kada je Charles Goodyear 1839. godine patentirao proizvodnju gume, jer samo pet godina potom svijetom se počeo širiti gumeni kondom. I sve donedavno nije imao pravu konkurenciju. Istina, tehnološki razvoj gume znatno je napredovao i danas su na tržištu vrlo tanki, elastični, šareni, jestivi kondomi od lateksa i pretpostaviti ćemo da ste različite dizajnerske oblike već upoznali. No što biste rekli na kondom od nanomaterijala?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu nedavno su objavili članak u časopisu PLoS One, u kojem pojašnjavaju sve potencijale kondoma izrađenog od nanovlakana. Istraživanje tog projekta s više od milijun dolara podržao je Bill & Melinda Gates Foundation. Ideja je da se tijekom elektroničke prede upotrebljavaju raznoliki skupovi nanovlakana, koji se posebnim postupcima natapaju određenim lijekom ili lubrikantom. Nanomaterijal potom u kontroliranim uvjetima otpušta odgovarajuće spojeve (spermicide ili lijekove koji djeluju na virus HIV-a) u dodiru sa sluznicom. Tako kreirana nanovlakna mogu biti manipulirana na različite načine, primjerice, da pojačaju topljivost materijala, snagu i izdržljivost, čak i oblik. No najveći potencijal leži u sposobnosti te prede da tijelu ‘preda’ ljekovite supstance. Štoviše, neki istraživači vjeruju da je iskoristivost ljekovite supstance na taj način veća nego je imaju tablete i gelovi.

Na sreću nesretnika koji s kondomima nisu postigli miroljubivu koegzistenciju, nanomaterijal bio bi upotrebljavan za izradu ženskoga kondoma. Nakon upotrebe ti vaginálni kondomi mogu biti dizajnirani da se sami raspadnu, u roku od nekoliko minuta ili nekoliko dana, dajući ženi komociju sličnu vaginalnom prstenu. Isto tako mogu se upotrebljavati direktnim uvođenjem u vaginalni kanal ili kao presvlaka za dijafragmu. Tom se kondomu nemojte odmah poveseliti jer još nije u proizvodnoj fazi, ali dolarska potpora Billa Gatesa svakako će razvoj znatno ubrzati. Dotada, posebice ako ste alergični na gumu i lateks, valja se okrenuti kondomima nove generacije izrađenima od poliizoprena, koje je na našem tržištu plasirao Durex. Riječ je o novom sintetičkom materijalu, mekšem i lakšem od standardnih materijala za kondome, koji se od lateksa razlikuje po tome što mu je sastav očišćen od proteina koji izazivaju alergijske reakcije. Osim toga nudi znatno lagodniji osjet i manje zatezanja na penisu.

Jedno od rješenja za one kojima je navlačenje kondoma i dalje smetnja u akciji od 2006. godine nudi se u spreju. Riječ je o izumu njemačkoga konzultanta Jana Vinzenzea s Instituta za kondome, koji je uspio osmisli tekući lateks. On se našprica na penis, a potom sačeka nekoliko sekundi da se stvrdne i osuši. A povijest se, kada je riječ o kondomima, doista na zanimljiv način vraća i ponavlja, tako da za kraj vrijedi spomenuti da su ovčja crijeva opet u modi. No dok su ti prirodni kondomi, kojima se iz tko zna kojih razloga tepe ‘kondomi od janjeće kože’, nekoć bili mahom najdostupniji onima koji su s ovcažama živjeli, danas su privilegij onih bolje platežne moći. Morate, naime, priznati da bi vam seksualna želja, a posebice volja za ponavljanjem radnje, znatno pala kada biste dva prezervativa platili nešto manje od 200 kuna. Vjerojatno o seksu ne razmišljate kao o velikoj proračunskoj stavci, ali računica je nemilosrdna: svega 15 mjesecnih koitusa (svaki drugi dan) stajalo bi vas više od od režijskih troškova, odnosno 1500 kuna. Navodno je ovčje crijevo, ili ako vam baš umijatije zvuči janjeća koža, iznimno mekano, ugodno, pa i elastično. Mora da je riječ o teško nadmašivoj kakvoći materijala, jer taj kondom za razliku od onih običnim smrtnicima dostupnih na sebi nema lubrikante i nije po uzdan u zaštitu od spolnih bolesti. Ali je, nesumljivo, ekološki.

Fondacija Billa i Melinde Gates s više od milijun dolara podržala je projekt znanstvenika sa Sveučilišta u Washingtonu koji razvijaju kondome od nanovlakana. Ideja je da se tijekom elektroničke pređe upotrebljavaju raznoliki skupovi nanovlakana, koji se posebnim postupcima natapaju određenim lijekom ili lubrikantom. Nanomaterijal kane upotrijebiti za izradu ženskoga kondoma. Tisućljecima su jedini masovno prihvaćeni kondomi bili oni od životinjskog crijeva. Zamijenila ih je najprije guma, potom i lateks.