Jedna dobra i četiri loše godine

Automobilsko tržište u Hrvatskoj doživljava najtežu fazu još od osamostaljenja, a od početka prošlog desetljeća do danas situacija je otišla iz krajnosti u krajnost. Prije samo desetak godina činila se idealnom. Prosječnih 70 tisuća registriranih automobila na godinu bilo je dovoljno za pozitivnu ocjenu, a pozitivan trend kulminirao je 2008., kad je zabilježen rekordan broj registriranih automobila. Iz današnje perspektive tadašnjih 88.265 registracija zvuči poput bajke koja se samo godinu poslije pretvorila u pravu noćnu moru. Naime, već 2009. prodaja je prepolovljena, počeli su se zatvarati prodajni saloni i otpuštati radnici, no nitko nije mogao pretpostaviti da hrvatsko tržište počinje ‘slobodni pad’.

Konačnu potvrdu pada dobili smo s lanjskim prodajnim rezultatima koji pokazuju da je registrirano samo malo više od 31 tisuću automobila. Nažalost, ni siječanj nije donio napredak. Štoviše, zabilježen je novi velik pad koji nudi realne argumente za novu najlošiju godinu u povijesti. Vrlo je mala vjerojatnost da će se do kraja godine prodati čak i tih 31 tisuću automobila, no možda će injekcije velikih državnih kompanija (kupaca), poput MUP-a, bar umjetno popraviti konačan dojam. Sredinom godine očekuje se navala bogatijih kupaca koji će htjeti izbjeći nova poskupljenja zbog novih trošarina, a nakon uvođenja zakona na red će doći kupci manjih gradskih modela. Mizernu brojku prošlogodišnje prodaje većinom su prouzročila tri razloga. Glavni je razlog opća kriza koja se posve preliša na autotražište, drugi je ukidanje mogućnosti korištenja pretorezom za tvrtke, a treći što je država zatvorila slavinu, odnosno što su veliki kupci prekočili obnovu vozog parka.

Kad pogledamo prodajne rezultate u prošlim deset godina, nemoguće je procijeniti kolika je realna brojka prodaje na domaćem tržištu. Možemo samo nagraditi je li to rekordnih 88 ili sadašnjih 31 tisuću, no ako se po jutru dan pozna, ovogodišnji siječanj sugerira da ćemo godinu završiti s oko 25 tisuća registriranih automobila. U normalnim uvjetima, kakvima se nadamo 2014. ili 2015., ukupna brojka bit će od 50 do 60 tisuća, a uzimajući u obzir broj stanovnika i plaćenu moć, nema sumnje da hrvatsko tržište ima kapacitet čak i za 100.000 automobila.

Prošle godine domaći zastupnik Mercedesovih vozila Euroline izgubio ugovor o distribuciji modela trokrate zvijezde. Takvu konfuznu situaciju objeručke su prihvatili BMW i posebno Audi, koji nastavlja dominirati u premium segmentu. Prije dvije godine potonji je prodao 930 automobila, a prošle godine pojačao je prodaju na 1024 vozila. Zanimljivo, Audi je, uz Fiat, jedina marka na domaćem tržištu koja je godinu završila u plusu u odnosu na 2011. I dok Audi i BMW imaju uhodanu komunikaciju s kupcima, aktualna dva uvoznika Mercedesovih i Smartovih automobila Automobili Škoko i Auto Gašparić tek se trebaju pozicionirati na tržištu i pronaći put do kupaca.

Volkswagen je prošle godine još jedanput potvrdio dominaciju na domaćem tržištu. Čak i prije dolaska nove generacije Golfa stari Golf i Polo potegnuli su Volkswagen na vrh prodajne ljestvice. Ispred spomenutog dvojca najtraženiji je model prošle godine bila Opel Astra, koja je prodana u 1237 primjeraka, od toga 489 nove generacije.