-
Ne čini li vam se da je ideja o energetskoj obnovi pogrešno postavljena inzistiranjem na tome da to budu državni projekti umjesto da se u to široko uključe mali privatni investitori? – I ja mislim da je to put: mnogo malih investitora koji će krenuti od svojih pročelja, krovoa i prozora, koji će prepoznati to kao model u kojem se za relativno malo novca može financirati obnova, poboljšati kvaliteta života i smanjiti životni troškovi. Upravo to treba promijeniti u pristupu, što zahtijeva nov program, koji će se osmisli. U to će biti uključeni i HBOR, i HAMAG, i EBRD, ali i Fond za energetsku učinkovitost, koji je spreman subvencionirati kamate i izravno sudjelovati s novcem. O tome razgovaram s kolegama Zmajlovićem i Vrdoljakom. Želimo uspostaviti najučinkovitiji model koji će ljudima omogućiti najefikasnije kredite za energetsku obnovu, a kad ljudi prepoznaju u tome svoj interes, bit će mnogo posla za građevinski sektor, osobito za male tvrtke.
-
Gdje je prostor za fiskalno rasterećenje poduzetnika? – Prve smo godine smanjili doprinose na plaću za dva posto te parafiskalne namete na šume, vode i spomeničku rentu, što je u 2012. bilo otprilike tri milijarde kuna. Očekujem da će se do kraja našeg mandata smanjiti doprinosi na plaću za bar još šest posto, a i da će se dalje smanjivati parafiskalni nameti, poput komorskih doprinosa ili doprinosa za šume. Ne vidim svrhu postojanja doprinosa za šume jer Hrvatske šume rasplazu najvećim bogatstvom koje Hrvatska ima. Ako se njima kvalitetno upravlja, nije potrebno da sve tvrtke plaćaju poseban doprinos za njih. To mora biti tvrtka koja stvara dodatnu vrijednost i puni državni proračun, a ne da parafiskalnim nametom opterećuje poduzetnike.
Želimo uspostaviti najučinkovitiji model
Što o tome misli vaš kolega Jakovina? – Vjerujem da ćemo u Vladi zauzeti stajalište da u restrukturiranju Hrvatskih šuma nađemo rješenje prema kojem će one puniti državni proračun. To će biti još jedno veliko rasterećenje. Upravo se priprema novi zakon o obrtu kojim ćemo prvi put odrediti maksimalni iznos komorskog doprinosa. Ne može doprinos negdje biti 50 kuna, a drugdje 150. Zakonom će biti određena gornja granica doprinosa koji će određivati Hrvatska obrtnička komora, taj će limit biti niži nego što je sada. Želimo i veće sudjelovanje u odlučivanju svih obrtnika, pa je ideja da predsjednika Hrvatske obrtničke komore od idućeg izbora biraju svi obrtnici. A obzirom na to da je riječ o prihodu koji Komora ostvaruje na temelju zakona, dogovor je da će se radi transprenosti rada jedanput na godinu ponositi izvješće Saboru o tome što se događa u obrtništvu. Želim da se shvati važnost hrvatskog obrta i da hrvatska javnost dobije bolji uvid u to što se radi u Komori.
Zašto samo Obrtnička komora? Zašto Sabor izvješće ne bi podnosila i Hrvatska gospodarska komora? – Odgovor se podrazumijeva sâm po sebi. Svakako, to bi trebala činiti i Gospodarska komora.
No to se ne može riješiti zakonom o obrtu. – Ali može zakonom o HGK. Predložit ću kolegi Vrdoljaku da se Zakon o HGK tako izmijeni.
