Jednostavniji postupci, jeftiniji izvori financiranja, racionalne potpore i manje potpora većih iznosa glavna su obilježja ovogodišnjega ‘Poduzetničkog impulsa’ Ministarstva poduzetništva i obrta koji je, nakon što ga je prihvatila Vlada, javnosti u ponedjeljak predstavio Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. U izmjeni koncepta posebno je naglašena brzina postupaka i uklanjanje mnogih administrativnih zapreka, što je najvažnije malim i srednjim poduzetnicima. Naime, umjesto nestrpljiva iščekivanja javnih poziva na natječaje pozivi će biti otvoreni od iskorištenja sredstava, a poduzetnik koji predaje projekt trebao bi znati može li konkurirati za novac već u roku od deset dana.
Ocjjenjivanje u tri koraka. Ako projekt bude pozitivno ocijenjen, u roku od 30 dana taj će poduzetnik na svojem računu imati novac za provedbu. Preduvjeti za podnošenje prijave od njega traže da u godini prije godine prijave ima pozitivan poslovni rezultat, podmirene obveze prema državi i zaposlenicima te da ispunjava propise o potporama male vrijednosti. Prijavu ne mogu podnijeti oni čije je poduzeće u stečaju, blokadi ili likvidaciji. Nakon prijave počinje ocjenjivanje u tri koraka. Prvi je administrativna provjera dokumentacije, slijedi ocjena projektnog prijedloga te, napokon, provjera proračuna projektnog prijedloga u kojem se traženi iznosi mogu povećati ili smanjiti, u skladu s potrebama. U tom dijelu novost je bodovanje projekta. Maksimalan je broj bodova koje pojedini projekt može ostvariti 100, a 80 bodova granica nakon koje se predlaže za odobrenje potpore. S obzirom na to da ove godine u ‘Poduzetničkom impulsu’ nema specijaliziranih programa za posebno poticajne skupine poduzetnika, poput lanjskog programa ‘Žena poduzetnica’, skupine koje su u nepovoljnijem društvenom položaju, poput žena, osoba s invalidnošću i osoba s potpomognutog područja, mogu ostvariti i do 30 posto dodatnih bodova kako bi se povećala prolaznost tih projekata. Vremenski rokovi ostvarenja projekata, srećom, nisu ograničeni na jednu godinu. Međutim, moguće lovce u mutnome Maras planira zaustaviti transparentnošću ‘Poduzetničkog impulsa’ i redovitim nadzorom projekata čije je financiranje odobrio. Svaki od odobrenih projekata bit će objavljen na internetskim stranicama Ministarstva, pa tako svi zainteresirani mogu postati ‘inspektori’. Najbolji je primjer takve prakse prijava protiv poduzetnika koji je lani povukao sredstva iz programa za poduzetnike početnike, a biznisom se bavio već 12 godina. Kroz rupu u postupku provokao se osnovavši novo poduzeće na koje je prebacio sve zapošlenike, a obveze je ostavio u staroj tvrtki.
Da bi se javni novac zaštitio od takvih problema, potpore isplaćene u sklopu ‘Poduzetničkog impulsa’ dolaze sa zadužnicom i drugim instrumentima osiguranja. Utvrđi li Ministarstvo da je provedba pojedinih projekata pronašla slučaj i da je novac utrošen mimo plana, u svakom trenutku može aktivirati zadužnicu i tražiti povrat novca. Prvi slučajevi povrata novca u državni proračun nakon desetak godina zabilježeni su lani nakon prihvaćanja novog sustava nadzora provedbe projekata.
Manje vrednijih potpora. Upravo je učinkovitost trošenja državnog novca drugo najvažnije obilježje ovogodišnjeg ‘Impulsa’. Sav bi se novac isplaćen u sklopu programa Poduzetničkog ‘impulsa’ u roku od tri godine od provedbe trebao vratiti u državni proračun novim investicijama te plaćenim porezima i doprinosima – rekao je ministar Maras na predstavljanju planova za ovu godinu. U skladu s tim provodit će se politika manjeg broja vrednijih potpora. Samo lani Ministarstvo je primilo 11.000 zahtjeva za potpore, koje je u jednu godinu teško kvalitetno vrednovati. Čak 44 posto poduzetnika koji su ih primili lani tvrdi da nije osjetilo pozitivne učinke na poslovanje zbog premalih dodijeljenih iznosa. ‘Poduzetnički impuls’ tako ove godine ne bi trebao biti program socijalne politike za poduzetnike, nego vjetar u leđa svim poduzetnicima koji s manjim lanjskim potporama možda nisu napravili sve što su planirali. Rast vrijednosti potpora itekako je vidljiv u posljednje dvije godine. Naime, prosječna je potpora 2011. bila 36.000 kuna, a 2012. čak 90 posto viša, iznosila je 68.000 kuna. Maras želi da se taj iznos do kraja godine popne na čak 100.000 kuna.
Financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrta. 380 milijuna kuna ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju, 43,3 milijuna kuna za subvenciju kamata na poduzetničke kredite, 34,9 milijuna kuna jamstva za malo gospodarstvo, 2,1 milijun kuna za mikrofinanciranje (projekt ‘Prvi korak u poduzetništvo’), 1,2 milijuna kuna poticanje energetske učinkovitosti.
