Dok sam ja ministar, profit neće biti kriterij ocjenjivanja uspješnosti javnih poduzeća. Ta izjava ministra Ivana Vrdoljaka u suprotnosti je s odlukama Milanovićeva vlade na koji način menadžeri javnih tvrtki mogu ostvariti bonus. Iako bi neki mogli Vrdoljakovu izjavu staviti u kontekst daljnjih razilaženja unutar vladajuće koalicije, u ovom slučaju takvo je stajalište dobrodošlo, s obzirom na to da kriteriji Vlade, mišljenje je Lidera, ali i sugovornika, ne valjaju. Kao temeljni kriteriji važe profit, dobit i restrukturiranje i zaista su diskutabilni jer, primjerice, monopolist HEP može podići cijenu struje i iskazati rast prihoda i dobit, što nije poslovno umijeće. Osim toga na temelju čega će se bodovati restrukturiranje kad većina tvrtki, osim nešto iz sektora ministra Siniše Hajdaša Dončića, nije ozbiljno ni krenula u taj posao, pa zbog toga ni taj kriterij nije najprimjereniji.
Predsjednik Hrvatske udruge menadžera (CROMA) Vladimir Ferdelji kaže da se moraju definirati ciljevi za sljedeću godinu te planovi kako do njih doći. Mora se znati na koji način se restrukturirati, plan povećanja prihoda, investicije… Tek onda slijedi realizacija, koja je ključna, i nakon toga vidjeti treba li uprava ostati i eventualno je nagraditi.
- Velike tvrtke poput Coca-Cole imaju razrađen sofisticiran sustav pomoću kojeg procjenjuju koliko je tko ostvario osobnih ciljeva te koliko je pridonio kompaniji. Ako ništa drugo, u Vladi su mogli pitati njen menadžment – kaže Ferdelji. Glavni menadžer CROMA-e Esad Čolaković nudio je vladama Jadranke Kosor i Milanovića dva dokumenta: Kodeks korporativnog upravljanja i Nacionalne standarde za nagrađivanje članova Uprave i NO-a. Kosor je to stavila na dnevni red Vlade, ali iz neobjašnjivih razloga stavljeni su ad acta; u prvih sto dana Milanovićeva vlade predstavljeni su dokumenti i stavljeni ad acta.
Gledajući izvještaje za prvih devet lanjskih mjeseci – koje ipak treba promatrati s rezervom – menadžeri Hrvatskih šuma, Fine, HRT-a, Croatia osiguranja, Jadrolinije, Plinacra, Plovputa, OiV-a, Narodnih novina, ACI-ja i Janafa trebali bi dobiti bonus. Svi su oni ostvarili dobit, ali ako ćemo pravo, rijetki su među njima koji bi stvarno trebali dobiti bonus, primjerice predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević i njegov tim.
Iako su mu troškovi porasli za četiri posto, Janaf je ostvario prihod veći za 8,3 posto, a dobit je povećao 25 posto. Bez obzira na rast troškova, i Lider bi mu dao bonus. Nisu loši ni u Narodnim novinama, koje su povećale prihod, a smanjile rashod te je dobit veća za izvrsnih 110 posto. Croatia osiguranja također bismo mogli uvrstiti među uspješnije jer je imala gotovo iste prihode, ali je smanjila troškove za 2,5 posto, iako smo uvjereni da ima još dosta prostora za uštede. ACI, koji bi trebao rasti svake godine, lani je zakažao. Uprkos rastu prihoda, još su brže rasli i troškovi, pa je dobit manja za 5,8 posto.
Odašiljači i veze (OiV) imali su manji i prihod i troškove, ali troškovi su sporije padali tako da prema Liderovom kriteriju, usprkos dobiti, ne bi zaslužili bonus. Isto vrijedi i za splitski Plovput, kojem su prihodi ostali isti, a troškovi su rasli. Plinacru je u prva tri kvartala dobit pala na trećinu one iz 2011., ali za njega pogotovu vrijedi da treba pričekati konačne rezultate za 2012. Jadroliniji je poput Plovputa i OiV-a prihod pao više nego troškovi, usprkos tome što je završila, kažu u kompaniji, dobra turistička sezona. Rast cijena goriva donekle ih opravdava, ali mogao se očekivati ipak porast prihoda, a ne pad. Takva je sudbina zahvatila i Finu, od koje se ipak više očekivalo. Umjesto toga, u nju se slišio manje novca, a troškovi su također sporije padali.
