WebPoSt Dubrovački studenti izrađivat će web-stranice za male poduzetnike

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Dubrovnik i Sveučilište u Dubrovniku pokrenuli su projekt ‘WebPoSt’ čiji je cilj uspostava suradnje između studenata s Odjela za elektrotehniku i računarstvo i poduzetnika iz kategorije malih tvrtki, dakle do tri zaposlena. U sklopu školovanja studenti će dobiti priliku izraditi web-stranicu za male tvrtke koje se prijave na taj projekt. Korist bi bila obostrana: studenti će proučiti realne potrebe tržišta i u praksi ostvariti ono što su naučili tijekom školovanja, a mali poduzetnici dobit će besplatne internetske stranice. Županijska gospodarska komora posrednica je između Sveučilišta i poduzetnika i obavljat će administrativni dio posla.

Međutim, projekt je već na početku dobio negativne komentare informatičke zajednice na Facebooku koja tu ideju ne smatra dobrom jer omota tržišno natjecanje i propagira lošu ideju da se web-stranice mogu dobiti besplatno. Budući da se bliži 31. siječnja, rok za prijavu poduzetnika, ali i da bismo dobili detaljno objašnjenje suradnje, razgovarali smo sa stručnom suradnicom dubrovačkoga HGK Nikolinom Trojić.

• Zasad se prijavilo petnaestak malih poduzetnika. Treba naglasiti da je riječ o doista malim tvrtkama, mikrotvrtkama, te ljudima koji u današnjim uvjetima jedva preživljavaju na tržištu. Jedan od razloga upravo je njihova slaba informatička pismenost. Neki poduzetnici čak nemaju e-adresu, što jako otežava komunikaciju sa zainteresiranim kupcima i ulagačima – kaže Trojić, naglašavajući da će upravo u tome studenti odigrati ključnu ulogu.

Dodaje da se broj studenata ipak morao ograničiti i da će izrada web-stranica ovisiti također o iskustvu pojedinaca i godini studija.

• Poduzetniku će osnovnu web-stranicu moći napraviti studenti s nižih studijskih godina, a onima koji žele interaktivnu verziju izraditi će je stariji studenti s više znanja i konkretnog iskustva. Dobrovoljno se prijavilo dvadesetak studenata. Naime, obvezni su napraviti seminarske i završne radove, a ovim projektom mogu izvršiti tu obvezu – kaže Trojić.

Uradci će se na kraju ocjenjivati i nagraditi će ih i HGK i Sveučilište.

• Projekt je na korist i poduzetnicima i studentima. Studenti će poslije moći u svojem životopisu navesti važnu referenciju – da su izradili web-stranicu za poduzetnike i da su, ako jesu, dobili nagradu Hrvatske gospodarske komore i Sveučilišta. Tvrtka će, dakako, platiti web-domenu, ali izrada stranice bit će besplatna. Međutim, upravo će se interaktivne web-stranice morati dalje održavati. Student će moći, ako se tako dogovori s poduzetnikom, nastaviti održavati stranice za prijedenu plaću. Tako mu se osim stjecanja iskustva omogućuje da nađe radno mjesto, što je u današnjim uvjetima itekako važno – kaže Trojić.

Nitko, kažu kreatori projekta, nije namjeravao bilo komu biti konkurencija, zbog čega su se odlučili za suradnju upravo s malim poduzetnicima koji zbog nemogućnosti predstavljanja svojih tvrtki na internetu, što je danas jedna od glavnih marketinških strategija, žive na rubu egzistencije. Tko, naime, nema novca za ulaganje i marketinšku kampanju, svoj proizvod može tržištu predstaviti gotovo isključivo na internetu – na svojoj inter-

Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 2003. na temeljima tradicije koja seže čak u 17. stoljeće. Tada je, naime, počeo raditi Collegium Rhagusinum, prva javna visokoobrazovna ustanova u Dubrovniku, na kojoj je studirao i Ruđer Bošković. Moderno visoko obrazovanje počinje s Višom pomorskom školom, zatim Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom te Veleučilištem u Dubrovniku. Sljednik svih njih jest Sveučilište u Dubrovniku, prema programima, organizaciji i tehničkoj opremljenosti suvremena visokoškolska ustanova. Godine 2005. otvoren je Odjel za umjetnost i restauraciju s prvim preddiplomskim studijem Restauracije i konzervacije umjetničkih dobara. Iste godine osnovan je i Institut za more i priobalje.

Organizatori se upravo tim projektom nadaju pomoći poslovanju tvrtki za izradu i održavanje internetskih stranica, jer kad mikrotvrtka dobije stranicu, morat će je održavati ili nadograđivati, što sigurno neće moći raditi sama pa će se tu pružati dodatne mogućnosti za IT tvrtke.

Dakle, nije riječ o nelojalnoj konkurenciji, nego o višestruko korisnom projektu – i za studente, i za male poduzetnike, i za IT tvrtke, koje će tako dobiti i više posla i obrazovan kada.

Pročelnik Odjela za Elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku Ivan Vilović napominje da je Sveučilište već dugo tražilo način za takvu suradnju, no to se tek sad počelo ostvarivati.

• Spajanje studenata s gospodarstvenicima oduvijek nam je bilo u interesu, što zbog pomaganja studentima da steknu praktično iskustvo, što zbog omogućavanja malim poduzetnicima da napokon dođu na tržište.

Studenti će tako moći shvatiti zahtjeve gospodarstva na informatičkom području i tako si osigurati buduću suradnju. To je tek početak jer sa studentima viših godina preddiplomskog i diplomskog studija planiramo ići dalje s ozbiljnim i složenijim aplikacijama. Uostalom, mnogo aplikacija koje su sami studenti izradili kao seminarske, završne i diplomsko radove već se upotrebljava u sklopu Sveučilišta – napominje Vilović.

Među prijavnjenima za tu uslugu najviše zainteresirani vinari, putničke agencije te obrtnici koji nude usluge, poput parketara, majstora za brodove, vrtlara, iznajmljivača plovila i sličnih.

• Ne začuđuje što su vinari najzastupljeniji. Danas oni, ali i maslinari, s klijentima kontaktiraju uglavnom telefonski ili e-poštom. Međutim, nije jednako objasniti nekomu položaj vinograda ili maslinika, način proizvodnje vina ili ulja telefonski, pa ni e-porukom. Ovako, uza stručno napravljenu web-stranicu, zainteresirani mogu pogledati točno ono što ih zanima: fotografije, videonimke, objašnjenje proizvodnog postupka, i sve to na jednome mjestu, mnogo brže i jednostavnije – kaže Trojić.

Takvim i sličnim programima suradnje potiče se rast tvrtki i zapošljavanje. – Logično je da će se nakon izrade web-stranice poboljšati poslovanje tvrtke. Nedavno nam se javio vlasnik obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva koji je sav novac uložio u obnovu objekata i sad ga nema za izradu i održavanje web-stranice. Ustvrdio je da bi, ako bi je dobio besplatno, odnosno uz male troškove, mogao početi raditi i zaradivati – kaže Trojić.