Za tradicionalni kulen ne treba ulagati u nove tehnologije

Da se nije lako baviti poduzetništvom, vlasnici slatinskog poduzeća Mesoprerada Darko Lisinski, Goran Kovač i Dragan Predrevac shvatili su kad su 2005. godine u poduzeću u kojem su godinama radili promijenili status. Dugogodišnji zaposlenici postali su suvlasnici poduzeća, u čemu im se pridružio i poduzetnik Božo Plazonić. Tad je Mesoprerada bila sastavni dio svinjogojske Farme Senkovac, koju je vlasnik Hypo banka, nezadovoljna poslovanjem, podijelila na dva dijela i ponudila na ‘bubanj’ – kaže Lisinski, direktor komercijalne službe i član Uprave Mesoprerade. Lisinski tvrdi da se suvlasnici poduzeća ne smatraju vlasnicima u financijskom smislu jer žive od svoga rada, svu zaradu ulažu u proizvodnju i naglašava da bez entuzijazma svih zaposlenih ne bi bilo ni poduzeća.

Mesoprerada je važna uzdanica gospodarstva u Slatini, prošle je godine povećala prihod 33 posto u odnosu na 2011., a očekuje rast i u ovoj godini. Kad su Lisinski, Kovač, Predrevac i Plazonić kupili poduzeće, zapošljavalo je 43 djelatnika, a danas ih je 73. U pogonima slatinske mesne industrije nastaje najkvalitetniji slavonski kulen i ostale mesne delicije prema tradicionalnim slavonskim receptima s oznakom ‘Izvorno hrvatsko’ i ‘Hrvatska kvaliteta’, a proizvode i svježe meso te polutrajne suhomesnate proizvode. Udio suhomesnatih proizvoda je 35% u odnosu na svježe meso, a prednjači premium slavonski kulen, slatinski kulen i slavonska kulenova seka, slavonska šunka, potom tlačenica, čvarci, dimljeni kare i salame, razne vrste kobasica… Osvojili su hrvatsko tržište, a u tijeku su dogovori za izvoz u Sloveniju i Austriju. Vlasnici Mesoprerade u kupnju poduzeća, rekonstrukciju starih i gradnju novih proizvodnih pogona uložili su pet milijuna eura. Prve je godine Mesoprerada proizvela samo pet tona mesa i mesnih prerađevina, a 2012. čak 100 tona. U tijeku je povećanje kapaciteta proizvodnje na 250 tona na godinu. To poduzeće ima maloprodajni lanac od 12 mesnica na području Slavonije, a namjerava ih otvoriti i u Zagrebu kao i prodavaonice u Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku.

Iskustvo koje smo kolege i ja stekli godinama radeći u Farmi Senkovac, gdje sam bio rukovoditelj radne jedinice, Dragan je bio poslovoditelj, a Goran se bavio financijama, uložili smo u Mesopreradu. Stavili smo svu svoju imovinu pod hipoteku i odlučili ući u rizičan posao, pri čemu nas je podržala Hypo banka dajući kredit za kupnju poduzeća. Skupili smo glave i krenuli raditi, ali uspjeh nije došao preko noći. Uspjeli smo zahvaljujući našem neprocjenjivom iskustvu, Hypo banci, Intersparu, koji je prepoznao kvalitetu naših proizvoda, i entuzijazmu naših zaposlenika – govori Lisinski.

Svaki od suvlasnika savršeno je odradio svoj posao i na tržište je izašao iznimno kvalitetan slavonski kulen, koji je kao premium proizvod najprije zauzeo mjesto na policama Interspara, a potom i Kauflanda, Metroa te završio u sendvičima tržišno ekspanzivnog Mlinara.

Od 2005. godine otvoreno je 30 novih radnih mjesta i sagrađeno dvije tisuće metara četvornih novoga poslovnog prostora, a kategorija proizvodnih pogona podignuta je iz treće u prvu. Uložili smo pet milijuna eura u kupnju poduzeća i povećanje proizvodnih kapaciteta. To smo financirali kreditom, pa trenutačno dugujemo Hypo banci milijun eura. Imamo kredit i kod HBOR-a, koji smo uzeli za širenje kapaciteta za proizvodnju slavonskoga kulena, u što smo uložili milijun kuna, a za što smo od HAMAG-a dobili 50 posto sredstava poticaja – kaže Kovač, direktor financija i predsjednik Uprave Mesoprerade.

To poduzeće nema problema s naplatom i uredno podmiruje sve obveze bankama, državi i dobavljačima te redovito isplaćuje plaće zaposlenicima. Sirovine, a zakolje 32 tisuće grla na godinu, kao i ostale proizvode koje Mesoprerada upotrebljava u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nabavlja na hrvatskom tržištu.

Cilj je povećati udio plasmana suhomesnatih proizvoda, a direktor proizvodnje Dragan Predrevac objašnjava da je proizvodnja slavonskoga kulena skup i riskantan posao koji ne trpi ni najmanju pogrešku. Posebnost proizvodnje slavonskoga kulena i ostalih suhomesnatih delicija u Mesopreradi, u odnosu na suvremenu industrijsku proizvodnju, u tradicionalnoj je obradi mesa, pripremi smjese, punjenju i sušenju, koje počinje dimljenjem kao što se to već stotinama godina radi u Slavoniji. Prije nego što slavonski kulen stigne u suvremene komore za zrenje, u kojima tijekom sušenja izgubi do 40 posto od svoje početne težine, na dimljenju je u posebnoj prostoriji u kojoj je nekoliko ognjišta na kojima vatra polagano tinja.

Riječ je o autohtonim slavonskim mesnim proizvodima, čija se proizvodnja odvija tradicionalno do komore za zrenje. Samo je finalizacija proizvoda industrijska, a riječ je o zrenju suhomesnatih proizvoda na zadanoj temperaturi i količini vlage. Za proizvodnju takve vrste suhomesnatih proizvoda, posebno slavonskoga kulena, važni su svi parametri, od temperature mesa, začina, dimljenja do zrenja. To je vrlo dugotrajno, skup i rizičan proces, jer od sirovine do gotovog proizvoda prođe četiri mjeseca – kaže Predrevac napominjući da im razni proizvođači često pokušavaju prodati najnoviju tehnologiju, ali odustaju kad vide proces proizvodnje i kušaju kulen.

Najtraženiji su proizvodi Mesoprerade slavonski i slatinski kulen, koji su osvojili brojne nagrade na hrvatskim sajmovima, kao i inozemnim, a poduzeće je osvojilo i županijsku nagradu ‘Zlatna kuna’. Zbog toga vlasnici Mesoprerade ne mare za konkurenciju, koja će nakon ulaska Hrvatske u EU preplaviti domaće tržište inozemnim suhomesnatim proizvodima. Lisinski naglašava da kvaliteta njihovih proizvoda jamči opstojnost na tržištu, zna da proizvod prodaje i marketing, ali zasad ne namjeravaju ulagati znatna sredstva. U tijeku su ulaganja u razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta; rekonstruiranje kloanice goveda i ulaganje u preradu i finalizaciju proizvoda u 100-gramskom pakiranju.

Nema inozemnoga suhomesnatog proizvoda koji se može mjeriti s kvalitetom i okusom slavonskoga kulena i šunke, kojima ćemo konkurirati stranim proizvođačima na njihovom tržištu – poručuje Lisinski.