Home / Tvrtke i tržišta / Poseban prilog

Poseban prilog

Hrvatske kurirske tvrtke ušle su u prvi mjesec dana službene liberalizacije tržišta koja je počela 1. siječnja. Istodobno je donesen novi Zakon o pružanju poštanskih usluga, koji je rezultat usklađenja s aktima Svjetske poštanske unije. Za razliku od dosadašnjeg tumačenja, zakon sad poznaje dva različita pružatelja usluga: pružatelja univerzalnih poštanskih usluga, odnosno Hrvatsku poštu (HP), i pružatelja zamjenskih i ostalih poštanskih usluga. Tržište paketa u Hrvatskoj odavno posluje prema liberalnim tržišnim načelima, a od dostave pisama najviše će profitirati alternativni pružatelji usluga, koji zbog HP-ova dosadašnjeg monopolnog smjera dostavljaju pismovne pošiljke do 50 grama. Budući da ta vrsta pošiljaka ima najveći udio u poštanskom volumenu, ostalim poštanskim operaterima pruža se prilika da dobiju nove klijente koji su zbog staroga zakona morali surađivati samo s Hrvatskom poštom.

HP ostaje jedini pružatelj univerzalne poštanske usluge u idućih 15 godina, što znači da uslugu, prema nekim kriterijima kvalitete, uz pristupačne cijene mora pružati svim korisnicima usluga na svim područjima Hrvatske. U 2013. možemo očekivati i zamjenske poštanske usluge koje su gotovo istovjetne univerzalnoj poštanskoj usluzi, samo što odstupaju od uvjeta univerzalne usluge, npr. nema obveze dnevne dostave ili obavljanja usluga na cijelom području Hrvatske.

  • Bez obzira na to što je HP naš veliki konkurent, smatramo da je odluka o koncesiji na univerzalne pošiljke vrlo dobra. Uslugu koju pruža HP ne može i ne želi pružati nijedna tvrtka koja posluje na našem tržištu. Važno je da je dostupnost poštanskih usluga jednaka za pošiljatelja u, primjerice, Zagrebu i na našem najudaljenijem otoku. Zato pozdravljamo tu odluku i smatramo HP svojim strateškim partnerom za budućnost. Kad je riječ o tržištu paketne kurirske dostave, ono je u Hrvatskoj proteklih godina uništeno jer su se dogodile razne promjene i različite manje ili veće tvrtke ušle su na tržište. Rezultat toga drastično je smanjenje cijene usluge i pad kvalitete. Želimo zaustaviti taj trend i okrenuti ga u svoju korist, što upravo činimo. Upravo zbog toga želimo se okrenuti poslovanju s europskim zemljama, gdje je tržište stabilno i cijene su prihvatljive – smatra Marko Janković, direktor Zumexa, tvrtke koja je 2010. potpisala partnerski ugovor s britanskim General Logistic Systems GmbH (GLS), poduzećem u stopostotnom vlasništvu Britanske pošte. Od tada Zumex dostavlja pošiljke u više od stotinu zemalja diljem Europe i svijeta.

  • Osim slanja pošiljaka omogućujemo usluge ‘Pick&ship’ i ‘Pick&return’ kojima se koriste klijenti koji žele da se paket pokupi od dobavljača npr. u Austriji i dostavi trećoj strani npr. u Francusku. Uslugom ‘Pick&return’ koriste se klijenti koji iz Hrvatske naručuju da se paket prikupi u nekoj stranoj zemlji i dostavi na adresu u Hrvatskoj. Naravno, mnogo više paketa stiže iz inozemstva nego što se u njega šalje iz Hrvatske. Ponajprije je to problem našega gospodarstva, više orijentiranoga prema uvozu nego prema domaćoj proizvodnji. Ipak, nadamo se da će se situacija uvelike promijeniti nakon ulaska Hrvatske u EU. Tržište će se jako otvoriti i promijeniti te tako otvoriti nove mogućnosti našim izvoznicima – kaže Janković.

Naveo je primjer članica grupacije GLS koje su prije sedam godina ulazile u EU. Poslovanje tih tvrtki raslo je troznamenka-stim brojkama, ponajprije zbog jačeg uvoza, ali i velikog porasta u izvozu zbog toga što je postupak mnogo jednostavniji, trošak smanjen na minimum, a europsko tržište mnogo veće. Tvrtkini su prihodi 2011. bili 20-ak milijuna kuna, a 2012. zabilježen je pad domaćih prihoda, ali i povećanje inozemnih, pa je ukupni lanjski promet bio 15 milijuna kuna.

Ozbiljne ambicije na hrvatskom tržištu već dulje ima i Austrijska pošta koja je osnovala svoju tvrtku Post d.o.o. i prije nekoliko godina kupila Weber Escal, jednu od vodećih tvrtki na tržištu neadresirane pošte. – Svoje poslovanje temeljit ćemo na dodanoj vrijednosti svih svojih usluga i novim IT rješenjima kojima ćemo jako podići kvalitetu usluge za klijente. Očekujemo velik rast svojeg volumena idućih godina i imamo ambiciozne ciljeve u iduće tri godine. U skladu s planovima cilj nam je zaposliti nekoliko stotina ljudi u sljedećem razdoblju, proširiti mrežu i stalno usavršavati tehnologiju – najavljuje Igor Velimirović, direktor Posta.

U tvrtki DPD Hrvatska očekuju velike promjene zbog liberalizacije i ulaska Hrvatske u EU jer su njihovi proizvodi osmišljeni za neometan prijevoz preko međudržavnih granica. DPD ima razvijenu cestovnu mrežu u Europi, znatno jeftiniju i ekološki prihvatljiviju u odnosu na kompanije koje se koriste zračnim prijevozom za prijevoz tereta. – Ulagak Hrvatske u EU bit će posebno važan za izvoznike jer će značiti mnogo jednostavniji i jeftiniji postupak izvoza zato što neće biti troškova izvoznog carinjenja i raznih dozvola ili certifikata za robu koju žele izvesti na tržište EU. Očekujem da će to pojednostavnjenje i niže cijene kurirskih usluga poticati korištenje kurirskim uslugama u Hrvatskoj. Otvarenje tržišta prema EU naš je najveći pozitivan iskorak u poslovanju. Položaj koji DPD sad drži na tržištu kurirskih usluga u Hrvatskoj nije primjeren onomu u europskim razmjerima. To želimo promijeniti i vjerujem da ćemo uskoro uspjeti u tome – ističe Igor Jakovljević, direktor DPD-a za Hrvatsku i Sloveniju.

Grupa GeoPost većinska je dioničarka u DPD-u s 83,32 posto dionica u inače potpunom vlasništvu francuske nacionalne pošte Le Groupe la Poste. GeoPostovi su konsolidirani prihodi 2011. bili 3,6 milijardi eura. Prošle godine DPD Hrvatska imao je 20 posto veći rast volumena i prihoda, u prošle dvije godine na tržište je uvedeno 10-ak novih usluga koje se odnose na dostavu koju se može vremenski definirati, zatim interaktivnu komunikaciju s primateljima o statusu paketa i vremenu dostave mobilnim aplikacijama te nekoliko novih proizvoda koji se odnose na razne modele naplate proizvoda i usluga.

Da bi pratio tržišne trendove i preživio liberalizaciju, HP mora ‘potegnuti’ još ambicioznije – uvesti nove usluge, riješiti se nekretnina i, ono najzahtjevnije – zadržati današnji položaj u osnovnom biznisu pismovnih pošiljaka. Nedavno je objavljena ‘Strategija razvoja HP-a do 2018.’ u kojoj je najviše pozornosti izazvala najava da će 2013. iz sustava morati otići još tisuću zaposlenika. To je glomazan sustav koji danas zaposluje 10.600 zaposlenika, ima 1040 poštanskih ureda, 38 milijuna prijeđenih kilometara na godinu te 500 milijuna godišnjih transakcija i usluga.

  • Pošta će ubuduće biti posrednica u digitalnoj komunikaciji. Prva usluga koja se već sad može kupiti digitalna je televizija Evo TV, što do sada nije napravila nijedna pošta. Građani će odsad imati dostupnost uslugu kabelske televizije s digitalnim signalom koji putuje zrakom, ne treba mu dodatna infrastruktura. Za Poštu je to trenutačno najvažniji projekt jer očekujemo da će on promijeniti dosadašnju sliku o HP-u kao o nečemu tradicionalnom. Proširit ćemo i mrežu financijskih usluga s bankarskim sektorom jer imamo sedam tisuća zaposlenika koji sad mogu biti u funkciji prodaje. Uvest ćemo i tzv. elektroničke kovčage za digitalnu korespondenciju. Klijent će imati priliku sve izvode i račune plaćati elektronički, s jednog mjesta. Cilj nam je da 2018. godine 25 posto prihoda ostvarujemo od usluga kojih danas još nema – najavljuje Alen Premužak, predsjednik Uprave HP-a.

Prošle godine HP je bio 17 milijuna kuna u dobitku, a ove očekuje 30 milijuna gubitka, ponajprije zbog gubitka tržišta. Za to optužuje nelojalnu konkurenciju, konkretno City Ex, zbog kojeg je prije liberalizacije izgubio 30 posto tržišta.

  • Najveći problem i uzrok našega trenutačnog položaja jest nelojalna konkurencija, koja je potpuno zamijenila teze. U Hrvatskoj je postojala liberalizacija prije liberalizacije, što se nije dogodilo nigdje u svijetu. Sve zemlje EU imale su 100 posto udjela na tom tržištu prije liberalizacije. Nema tržišta u EU na kojem alternativni pružatelj ima više od 13 posto udjela čak godinama nakon liberalizacije, a u Hrvatskoj je prije liberalizacije konkurencija držala 34 posto udjela.

Zbog kršenja rezerviranog područja HP je u dostavi pisama do 50 grama izgubio gotovo 700 milijuna kuna samo u posljednjih pet godina. Kad sam prošle godine došao na ovaj položaj, već smo izgubili 25 milijuna kuna prihoda od velikih korisnika koje smo sada dijelom vratile. Malo smo spustili cijene, i to u skladu sa zakonskim mogućnostima, jer ne možemo raditi što hoćemo. U 2011. od ukupno 1,6 milijardi kuna prihoda 700 milijuna kuna ostvarili smo na rezerviranom području. Samo 40 posto prihoda dolazi nam s rezerviranog područja, ostalih 60 ostvarujemo na slobodnom tržištu. Nakon liberalizacije nećemo, naravno, izgubiti sve te prihode jer smo već vratile neke velike klijente – objašnjava Premužak.

U paketnom biznisu HP je zbog konkurencije izgubio dio tržišta na kojem je već vladala liberalizacija, no, tvrdi Premužak, bila je to poštena tržišna utakmica iz koje su mnogo toga naučili i vratile udio s 35 na iznad 50 posto.

U petogodišnjem razdoblju HP je najavio investicijski ciklus od 900-tinjak milijuna kuna, od kojih je najveća gradnja novoga sortiranog centra u blizini Zračne luke Zagreb u vrijednom 407 milijuna kuna, za temeljni biznis izdvojit će se 400 milijuna kuna, a za razvoj novih biznisa 70 milijuna. Njegovi su prioriteti održati stabilnim današnje osnovno poslovanje, optimirati procese, troškove te broj zaposlenika, naći nove izvore prihoda te kvalitetno upravljati nekretninama.

Na globalnome europskom tržištu udio dostave pismovnih pošiljaka ima negativan trend (prema najcrnijem scenariju tržište pisama moglo bi pasti za 40 posto do 2020.), a tržište paketa raste po stopi od oko pet posto na godinu. U posljednjih nekoliko godina na tržištu kurirskih usluga dogodile su se velike promjene. Operateri nisu čekali liberalizaciju ni zakone, nego su se na vrijeme počeli pripremati za ulazak na tržište EU i potražili partnere koji će im ojačati tržišni položaj. Može se očekivati da će se na tržištu kurirskih usluga, ionako zasićenome, pojaviti novi igrači ili da će biti novih investicija ili akvizicija. Tko na vrijeme nije zauzeo položaj i pronašao svoju tržišnu nišu, imat će male izgleda, ovaj put ne na hrvatskom tržištu, nego na europskome, gdje su karte odavno podijeljene, a tržišna utakmica nemilosrdna.