Ceh za financijski nered i divljanje banaka, barem u slučaju Amerike, odakle je sve i počelo, podebljan je za 20-ak milijardi dolara ovaj tjedan, iako je riječ samo o trošku za bilance najvećih banaka. Ukupan račun za krah razvijenih gospodarstava i dalje se zbraja, ali je svakako neusporedivo veći i sasvim nenaplativ. Ipak, kad je riječ o samim bankama, problem bi se dvama dogovorima između niza najvećih banaka i vlasti trebao napokon riješiti, a uvjerljivo najlošije prošla je Bank of America koja se pojavljuje kao ‘platiša’ u obje nagodbe. Jedna od banaka u središtu financijskog uraganja koji je bacio u bezdan zapadna gospodarstva prije nekih pet godina bez obzira na iznimno visok račun ne bi trebala imati znatnijih problema s isplatom, kroz krizu su uspjeli proći u komadu, čak i unatoč prisilnoj kupnji posrnulog Merrill Lyncha i ‘usisavanju’ katastrofalnog Countrywidea.
Danas druga najveća američka banka prema sredstvima pristala je u prvom dogovoru platiti 11,6 milijardi dolara odštete za preprodaju loših zajmova državnoj hipotekarnoj kući Fannie Mae, koja ih je onda mogla prepakirati u vrijednosne papire i dalje prodati investitorima. U drugom dogovoru Wells Fargo, Citigroup, J.P. Morgan Chase i Bank of America pristali su na još 8,5 milijardi dolara odštete na ime široke zloporabe sustava zapljene nekretnina u vlasništvu dužnika nesposobnih servisirati dug.
Tih 20 milijardi trebao bi biti kraj niza troškova za američke banke koje su u proteklim pet godina platile razne globe i odštete zbog nesavjesnog i lošeg poslovanja u području kreditiranja, ali i zbog svog ponašanja nakon pucanja balona i sumnjivih oduzimanja nekretnina dužnicima. Nezavisna istraga nije našla šire zloporabe kad je u pitanju izbacivanje ljudi iz domova, no obje su strane zaključile da je jednostavnije dogovoriti načelni iznos i skratiti postupak preispitivanja pojedinačnih slučajeva. U tužbi regulatora imenovano je ukupno 14 financijskih institucija, čije je navodno nezakonito djelovanje oštetilo oko četiri milijuna zajmoprivama.
Budući da je utvrđeno da su banke ‘robopotpisivanjem’ jednostavno odobravale zajmove bez istinskog provjeravanja potrebne dokumentacije, optužene institucije bile su prisiljene angažirati ljude i nezavisne agencije za reviziju dokumenata, što se pokazalo skupim i dugotrajnim. Banke su utrošile više od milijardu dolara na taj proces i, iznenađujuće, iz dosad obrađenih materijala dobile rezultate prema kojima nije utvrđeno nijedno pogrešno izbacivanje dužnika iz kuće kao posljedica ‘robopotpisivanja’. S druge strane, vladina institucija na uzetom je uzorku utvrdila da šest posto zajmova nije propisno te da su banke dužne kompenzaciju zbog pogrešaka u proceduri. Dogovorom su sve te procedure propitkivanja i revidiranja obustavljene i smatraju se riješenima. Zanimljivo je i da će prema postignutom ugovoru banke moći oprostiti glavnicu u slučajevima u kojima zajam nije bio pod državnim jamstvom.
Najveći teret bez ikakve sumnje snosit će u ovom slučaju BofA, čija će dobit za posljednji kvartal biti umanjena za 2,7 milijardi dolara, ali će zato barem pravna bitka biti završena, a u banci se nadaju i veći dio sanacije štete kraha iz 2008. Wells Fargo očekuje gubitak u posljednjem kvartalu od oko 644 milijuna dolara, Citigroup 305. Prema mišljenju BofA-e, znatan dio spornih hipoteka prodanih Fannie Mae potekao je iz Countrywidea, financijske institucije koju je te sporne godine BofA kupila.
