Fiskalna je litica izbjegnuta, Obama i republikanci dogovorili su se, svijet može odahnuti. U SAD-u je cenzus za veći porez godišnja zarada iznad 450.000 dolara. S tolikom zaradom Amerikancima će na porez otići gotovo 40 posto, a Francuze i okrutnih 75 posto na zaradu veću od milijun eura spašava Ustavni sud.
Kraj godine obilježila je borba za uvođenje poreza najbogatijima. I dok je francuski predsjednik François Hollande doživio poraz od Ustavnog suda koji je presudio da oporezivanje najimućnijih krši načela jednakog oporezivanja, njegov američki kolega Barack Obama odnio je kakvotakvu pobjedu. Naime, prvog dana nove godine ipak je postignut dogovor o izbjegavanju tzv. fiskalne litice, tj. da se s prvim siječnja 2013. automatizmom uvedu veći porezi za najbogatije Amerikance, ali i smanjuje potrošnja. S time da je također trebalo podići limit zaduživanja Sjedinjenih Država na više od 16,4 bilijuna dolara. Da nije bilo dogovora, Americi bi, ali i ostatku svijeta, prijetili nova recesija i daljnji gospodarski pad. Bar su tako upozoravali ekonomski stručnjaci. Čim je dogovor postignut, prema američkim medijima oko dva sata poslije Nove godine, Gornji dom američkog Kongresa – Senat – većinom od 89 glasova ‘za’ prema osam ‘protiv’ izglasovao dogovor o kojem su nekoliko sati prije pregovarali Bijela kuća i republikanska manjina u Senatu. Nakon toga glasovalo se u Donjem domu, gdje većinu imaju republikanci, i rezultat je također bio uvjerljiv: 257 prema 167. Bilo je sasvim jasno da će se nakon dogovora potpredsjednika Joea Bidena i šefa republikanske manjine u Senatu Mitcha McConnella povećati porezi najbogatijih Amerikanaca, ali za dva mjeseca odgodit će se svako rezanje proračunskih rashoda. Sad je ostalo još samo da ga predsjednik Obama potpiše i da postane zakon.
- Budući da ni demokrati ni republikanci nisu dobili sve što su željeli, taj dogovor prava je stvar koju treba učiniti za našu zemlju. Predstavnički dom trebao bi ga izglasovati bez odgode – rekao je Obama, dodavši kako ima još mnogo posla da bi se smanjio deficit.
I dok se čeka potpis Baracka Obame, američki mediji zabavljaju se time da je to povećanje poreza prvi put u više od dvadeset godina prošlo uz potporu Republikanske stranke, poznate po tome da drži stranu najbogatijima. Doduše, ključna točka spora bile su porezne olakšice koje je najimućnijima uveo bivši predsjednik George W. Bush, a trebale su isteći prije dvije godine. Njegova nasljednik Obama najprije je popustio i prihvatio produljenje olakšica, ali kad je lani u studenome osvojio drugi mandat u Bijeloj kući, svima je bilo jasno da sad neće pristati na takav kompromis. Međutim, na nekakav je morao biti spreman da bi zakon prošao u Donjem domu. Kompromis je na kraju u tome što se porezne olakšice neće odnositi na kućanstva koja zarađuju više od 450 tisuća dolara; za samce je limit 400.000, što je mnogo više od prvotno određenih 250 tisuća. Tako će od trenutka kad Obama potpiše zakon najviša porezna stopa skočiti s 35 posto na 39,6, ali pritom će se od rasta poreza zaštiti više od stotinu milijuna obitelji koje ne zarađuju više od 250 tisuća dolara.
Dogovorom će profitirati i više od dva milijuna nezaposlenih koji primaju pomoć, ali i Pentagon i druga ministarstva i agencije kojima se neće smanjivati potrošnja u sljedeća dva mjeseca. Također je zanimljivo da su glasovanjem o uvođenju većih poreza članovi Kongresa sebi uskraćili povećanje plaća, što bi se dogodilo da nisu prošle nove mjere.
Kad je pak riječ o francuskoj borbi za oporezivanje najbogatijih slojeva u zemlji, ondje je sve krenulo dobro. Novoizabrani predsjednik François Hollande imao je jednostavnu ideju s kojom je zapravo dobio izbornu utrku protiv Nicolasa Sarkozyja prije godinu dana. Ideja je bila da se uvede drastična stopa poreza na bogatstvo. Kako je tvrdio Hollande, oni besramno bogati trebali bi, prema zamisli socijalističkog predsjednika, držati plaćati porez prema stopi od čak 75 posto, no njegov je plan propao.
Naime, prošli je tjedan Ustavni savjet Francuske odbacio Hollandeov prijedlog o uvođenju poreza za ‘besramno bogate’ koji su već prije prihvatili francuski parlamentarci. ‘Taj zakon krši načela jednakog oporezivanja’, dio je obrazloženja Ustavnog savjeta, no u francuskim se medijima moglo čuti da je Ustavni savjet zapravo dao zbog velikoga pritiska desničarskih stranaka.
Zakon o oporezovanju najmućnjih uključivao je novu poreznu stopu koja je trebala pogoditi sve one s primanjima većima od milijun eura na godinu. Takvih je u Francuskoj oko tisuću i pol, zbog čega je desničarska oporba tu odredbu smatra ‘simboličnom mjerom koja će imati jako malo učinka, a istodobno će natjerati neke velike porezne platiše na odlazak i promjenu državljanstva’. Predsjednik Hollande nije se oglasio u medijima, ali njegov je premijer Jean-Marc Ayrault odmah najavio da će se sad pokušati učiniti sve da bi se najbogatiji ipak oporezivali na neki drugi način.
