Home / Tvrtke i tržišta / Poštu za damping optužuju oni koji su srušili cijene prije liberalizacije

Poštu za damping optužuju oni koji su srušili cijene prije liberalizacije

Predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak komentira razvoj tvrtke i liberalizaciju poštanskog tržišta. Tvrdi da alternativni pružatelji u Hrvatskoj imaju najbolju startnu poziciju u povijesti EU prije liberalizacije tržišta.

  • Koje bi nove HP-ove usluge trebale nadomjestiti eventualni gubitak prihoda od poštanskih usluga nakon liberalizacije? Nove usluge jedne su od pet strateških smjerova koje si je HP zadao u budućem razdoblju. Osim osiguravanja novih izvora prihoda prioriteti su vraćanje i održavanje stabilnosti osnovnog biznisa, optimiranje procesa, troškova i broja zaposlenika te upravljanje nekretninama. Kad je riječ o novim uslugama, na tržište ovih dana plasiramo digitalnu televiziju Evotv, koja je po mnogočemu jedinstvena: veže se uz digitalni signal, ne zahtijeva nikakvu dodatnu infrastrukturu, npr. kabele, te je cijenom i jednostavnosti uporabe dostupna hrvatskim građanima. Hrvatska pošta bila je posrednica u komunikaciji, a ovako to i ostaje. Tehnologije i trendovi digitaliziraju komunikaciju, a na nama je da te kanale razvijamo za korisnike. Jedna od novih usluga jest elektronski kovčegić koji klijentima pruža priliku da sve izvode, račune i pošiljke imaju na jednom mjestu te da njima mogu upravljati elektronički. Velik prostor Pošta vidi i u širenju ponude financijskih usluga uz pomoć partnera, u ovom trenutku ponajprije HPB-a, ali ubuduće i drugih.

  • Nije li u Hrvatskoj TV tržište već zasićeno? Uspoređujemo li se s drugim europskim zemljama, proboj na naše tržište još nije velik. Usluga digitalne televizije iz raznih razloga još nije svugdje dostupna, u čemu je velik prostor za jačanje tržišta. Ponudom te usluge, s prodajnom snagom od 7000 zaposlenika i mrežom diljem Hrvatske, iskorištavamo snage koje imamo. Prednost je svakako i to što HP ima imidž koji se temelji na tradiciji i povjerenju. No ako pitate korisnike što je za njih Pošta, u gotovo 100 posto slučajeva prva će im asocijacija biti poštar ili šalter u poštanskom uredu. Sad je vrijeme da ojačamo imidž novim uslugama, da dobijemo epitet suvremene tvrtke. Jedna od usluga koje će tomu prve pridonijeti upravo je Evotv.

  • Koliko sve te usluge mogu pokriti prihode koje će možda pasti zbog gubitka monopolja? Cilj nam je da 2018. godine 25 posto prihoda ostvarujemo od usluga kojih danas nema. Međutim, teško je predvidjeti što će se događati. Prije tri godine nitko nije ni razmišljao o televiziji, a danas je ona na tržištu. Vjerujem da će ubuduće biti još prilika i usluga koje ćemo znati iskoristiti, a na koje danas i ne pomišljamo jer su se tek počele razvijati. Tržište naših osnovnih usluga pada ne zbog monopolja, nego zbog trendova koji su istovjetni svugdje u svijetu.

  • Imate tisuću zaposlenika više nego što je potrebno u nekim divizijama. Kako teku pregovori sa sindikatima? Sa socijalnim partnerima vodimo kvalitetan dijalog, dali smo im neke prijedloge za novi kolektivni ugovor koji uključuju uklanjanje dodatka na plaću, slično onomu što je Vlada dogovorila s dijelom svojih socijalnih partnera. Sad čekamo njihov odgovor. Iako je mnogo radnika svjesno situacije, koja je trenutačno takva kakva jest, odluka o smanjenju njihova broja emotivno je teška. No da bi se sačuvala preostala radna mjesta, itekako je nužna, zato je iz menadžerske perspektive takva odluka laka. Formirali smo tim ljudi koji će u suradnji sa socijalnim partnerima zbrinuti višak radnika. To nije prvo restrukturiranje koje provodi Hrvatska pošta. Od 2009. do danas, dakle u tri godine, iz sustava je otišlo 2000 ljudi i HP je jedan od najučinkovitijih poštanskih operatera u broju smanjenja zaposlenika u Europi.

  • Prošle godine HP je bio 17 milijuna kuna u dobitku, a ove očekujete 30 milijuna gubitka. Koliko je to pad tržišta, a koliko drukčija knji- govodstvena metodologija? Ovu ćemo godinu završiti s gubitkom ponajprije zbog pada tržišta, što je posljedica trendova u industriji, i nezakonite konkurencije. Kad je Uprava preuzela vođenje kompanije potkraj travnja 2012., već smo izgubili 25 milijuna kuna prihoda od velikih korisnika, koje smo sada dijelom vratili. Morali smo brzo djelovati, posložiti prioritete i počeli smo provoditi novu komercijalnu politiku.

  • Zbog toga vas konkurencija optužuje za damping cijena. Optuživanje HP-a za dampinske cijene i kršenje tržišta jest apsurd. Teza do jučer nezakonite konkurencije da kršimo tržišno natjecanje nije utemeljena, jer kako možete kršiti nešto što samo vi smijete i morate raditi, i to u interesu države, te biste trebali imati monopol? To je potvrdila i mjerodavna Agencija za tržišno natjecanje odbacivši optužbe konkurencije koje su, prema našemu mišljenju, smiješne. Alternativni pružatelji u Hrvatskoj imaju najbolju startnu poziciju prije liberalizacije tržišta u povijesti EU. Svi europski poštanski operateri imali su sto posto udjela prije liberalizacije, a i godinama nakon nje većina ih drži više od 90 posto tog tržišta. Hrvatska pošta ovih dana ulazi na slobodno tržište sa samo 70 posto udjela. Nezakonita je konkurencija dampilškim cijenama u proteklim godinama srušila vrijednost tržišta prije liberalizacije, što će imati dugoročne posljedice za tržište poštanskih usluga.

  • Konkurencija, točnije CityEx, zadaje vam prilične glavobolje. Zbog njega ste izgubili 30 posto tržišta? U 2011. od ukupno 1,6 milijardi kuna prihoda 700 milijuna kuna ostvarili smo na rezerviranom području. Samo 40 posto prihoda dolazi nam s tog područja, ostalih 60 ostvarujemo na slobodnom tržištu. Nakon liberalizacije nećemo, naravno, izgubiti sve te prihode jer smo već vratili neke velike klijente. Najveći problem i uzrok naše trenutačne pozicije jest nezakonita konkurencija.

  • Za takvu situaciju krivite HAKOM, kojem ste uputili žalbu. CityEx se pak obraćao europskim institucijama optuživši HP za monopol. Kako će se razvijati ta situacija? Europska komisija najviše se ljuti na HAKOM, odnosno na regulatora, i konkurencija stalno zamjenjuje teze. Da, HP je do 31. prosinca imao monopol, ali i obvezu da pet dana na tjedan obilazi 1700 ruralnih područja, da ima 942 ureda, da radi sa svim korisnicima, prazni 5000 poštanskih sandučića na dan. Sve to konkurencija ne mora, nego doslovno bira što želi raditi. Riječ je o golemu trošku nametnutom zakonom radi pružanja usluge svim građanima. U paketnom smo biznisu zbog konkurencije izgubili dio tržišta koje je već bilo liberalizirano, ali to je bila poštena tržišna utakmica iz koje smo mnogo naučili i poboljšali se – vratili smo udio s 35 na iznad 50 posto.

  • Konkurencija je davala i primjedbe da je novim Zakonom o poštanskim uslugama univerzalna poštanska usluga HP-a oslobođena PDV-a? Ima primjedaba na tu odluku, no to je praksa u svim zemljama EU. Tako je bilo i do sada. To je jedini način da država donekle zaštiti nacionalnog operatera. U Zakonu piše da u sljedećih 15 godina HP mora dostavljati pisma svaki dan i svakamo. Osim toga, naša velika korisnica upravo je država, koja bi morala plaćati PDV. Na kraju bi HP bilježio još veći gubitak, a država bi izravno, financirajući gubitak HP-a, financirala profitabilnost alternativnih operatera. Zar bi Hrvatska trebala imati drugačije strateške interese od Njemačke, Francuske, Austrije, Slovenije?

  • Jedno su od najvećih HP-ovih vrijednosti nekretnine, koje su u mnogim gradovima na najatraktivnijim lokacijama. Izradili ste katalog nekretnina koje bi se uskoro mogle naći na tržištu? Razgovarali smo s vlasnikom i zajedno zaključili da nikomu nije u interesu imati imovinu koja se ne upotrebljava kako treba. Od 681 poslovne nekretnine HP u portfelju ima 30 kapitalnih nekretnina, 16 zemljišta, 117 stanova i 10 odmarališta. Neke ćemo iznajmiti, a neke prodati i tim novcem razvijati poslovanje i daljnja ulaganja. Ali to ćemo svakako provoditi u koordinaciji s vlasnikom, tempo još nije određen.

  • Budući da dolazite iz privatnog sektora, gdje vlada zakon profita, kako je voditi tvrtku koja ima malo drukčije ciljeve? To je doista velik i težak izazov. Ako sudite o kvaliteti vođenja kompanije isključivo prema financijskim rezultatima, onda svakako ne bih ušao među najuspješnije menadžere. Međutim, menadžerski tim pokušava biti realan i u recesijskom razdoblju raditi najbolje što može u državnoj kompaniji koja se ne bavi visokoprofitabilnim biznisom te je godinama suočena s nezakonitom konkurencijom i negativnim trendovima na svome osnovnom tržištu. U Upravi HP-a i menadžerskom timu danas su ljudi koji vrlo dobro poznaju taj sustav i jednako tako imaju iskustvo u realnom sektoru. Sinergija toga nužna je za opstanak i razvoj poslovanja.