Zvijeri južnih divljina

Čim stignu hladniji dani i na cestama se pojave snijeg i led, vozačima se digne kosa na glavi. Redovito se stvaraju prometne gužve, ali veći je problem što mnogi nisu naviknuti na vožnju u tim uvjetima. Tu u pomoć uskače tehnologija, koja katkad može spasiti glavu.

Naravno, sve počinje od pretpostavke da automobil ima zimske gume jer bez njih nikakva pomagala ne mogu pomoći vozačima. Ipak, onima sklonima ekshibicionizmu i vožnji ljetnim gumima zimi može se pomoći lancima ili čarapama za automobile. Prema nekim testovima, potonje je lakše staviti i pomažu pri držanju ceste. Također, prema istraživanjima, vozilo bolje prijima uz podlogu od pet do deset posto, što nisu zanemarive brojke.

Ipak, ako imate zimske gume i nade se u problemima, može vas spasiti tehnologija. One čudne skraćenice s kojima se susrećete kad kupujete vozilo, za koje mnogi vozači ne znaju što znače, mogu biti vrlo korisne. Jedno od najpoznatijih pomagala za vožnju jest ABS (engl. anti-lock breaking system). Sustav koji pri kočenju ne dopušta da se kotači prestanu okretati zahvalan je zimi.

Umjesto da se automobil pretvori u velike sanjke pri kočenju, taj sustav koči postupno. Problem je u tome što katkad to znači duži zaustavni put nego u normalnim uvjetima, ali zimi se brzina ipak mora prilagoditi uvjetima. Zanimljivo je da je ABS u početku imao osrednje rezultate, ali ipak su odlučili razvijati ga dalje. Veliku ulogu odigrao je Robert Bosch koji je izbacio elektronički sustav koji se u početku ugrađivao u Mercedesovu S-klasu, a danas ga ima gotovo svako vozilo.

Uz ABS u paketu često dolazi sustav za kontrolu proklizavanja (TCS). Njegov je cilj smanjiti mogućnost da kotači prestanu prijati uz podlogu, što u praksi znači da prilagođava dodavanje gasa u odnosu na podlogu. To se čini smanjenjem dotoka goriva ili kočenjem.

Ipak, mnogo će korisniji vozaču biti ESC (engl. electronic stability control), poznat još pod skraćenicom ESP. To je kompjutorski sustav koji sprečava proklizavanje vozila i ostavlja ga u pravom smjeru. Iako je relativno nov, ima mnogo pobornika i sve je češće dio osnovne opreme. Koliko je to elektroničko pomagalo dobro, najbolje govori podatak da sve više država zakonski nalaže da nova vozila imaju ECS. Prema studijama, čak 35 posto sudara može se izbjeći ako se rabi taj sustav. Kako radi?

Vrlo jednostavno: tijekom uobičajene vožnje radi u pozadini i nadzire skretanje i smjer vožnje. Aktivira se kad primijeti da vozilo ne ide u smjeru u kojem su okrenuti kotači i tad vraća auto na normalan smjer. Neki ga vozači isključuju jer se katkad uključuje kad ne žele, primjerice pri namjernom proklizavanju. ESC djeluje na svim podlogama, od suhog asfalta do zamrznutih jezera (naravno, ne preporučuje se testirati to). Iako je koristan, ima velik nedostatak: vozačima može uliti lažno samopouzdanje jer mogu odjednom dobiti osjećaj da su superiskusni, a zapravo radi umjesto njih. Upravo zbog toga na kontrolnoj ploči uključuje se lampa dok je vozilo pod ESC-om – znak je to vozačima da nije riječ o njihovoj naglo stečenoj vještini, nego o elektroničkom pomagalu. Svi proizvođači ističu da ESC nije zamjena za pažljivu i sigurnu vožnju, već samo pomagalo koje je dobro upotrebljavati.

No uza sva ta pomagala iznimno je važno da vozač vožnju prilagodi uvjetima na cesti, ali i da osnovna oprema bude spremna za hladne dane. To se ponajprije odnosi na gume, koje bi trebale biti zimske ili bi trebalo imati bar lance za pogonske kotače. Treba paziti i na ono što se ne čini važnim, kao što su metlice brišača, jer da biste vozili, ipak treba vidjeti cestu.

Osim tih pomagala treba spomenuti i EBA-u (engl. emergency brake assist), sustav koji pomaže vozaču kad preslabo stisne kočnicu u kritičnoj situaciji. Tad se EBA uključuje i samoinicijativno iskoristi maksimalnu snagu kočenja. Kako god rabili ta elektronička pomagala u zimskim uvjetima, najvažnije je vožnju prilagoditi uvjetima na cesti i ne precijeniti svoje mogućnosti.

Automobili bez vozača već jure američkim cestama. Savezna država Kalifornija nedavno je legalizirala tehnologiju izrade automobila koji voze sami, što znači da je odobreno njihovo testiranje na prometnicama. Malo prije to je već bilo dopušteno u Nevadi i na Floridi. Na svečanosti Google Mountain Viewa u Kaliforniji guverner Jerry Brown potpisao je zakon koji regulira pravila Državnog odjela motornih vozila za razvoj sigurnosnih propisa za testiranje i upravljanje automobilima koji voze sami.

• Danas gledamo znanstvenofantastični film, a sutra on postaje stvarnost – rekao je tom prigodom Brown, naglasivši da očekuje još bolju suradnju s automobilskom industrijom.

Upravo bi ona trebala iskoristiti sve kombinacije različite tehnologije, radarske senzore na prednjem dijelu vozila, videokamere usmjerene na okolno područje, druge senzore te informativni softver koji pomaže pri upravljanju.

Za sada prvi primjeri automobila koji ne trebaju vozače jure Nevadom, ali s Googleovim stručnjacima koji u svakom trenutku mogu preuzeti kontrolu nad vozilom pođe li nešto po zlu. Ta su vozila već prešla više od 480 tisuća kilometara, od kojih je 80 tisuća bez ikakve intervencije vozača. Dok je automobilom upravljanjem kompjutor, nije se dogodila nijedna nesreća. U toj su kompaniji čvrsto uvjereni da u budućnosti više nećemo morati polagati vozački ispit i voziti automobile, nego će oni voziti sami, ali s pomoću računala koje će mnogim senzorima pratiti situaciju na cesti i brinuti se za sigurnost vozača.

Ipak, jedno takvo modificirano vozilo Toyota Prius nedavno je izazvalo lančani sudar, i to baš blizu sjedišta kompanije u Mountain Viewu! Na internetskim stranicama samo su se pojavile fotografije i vijest da je taj automobil izazvao prometnu nezgodu, no s obzirom na to da Google nije objavio nikakve službene informacije, ostalo je nepoznato je li za nju bilo krivo računalo koje je upravljalo automobilom ili je njime ipak upravljao čovjek. Odmah su se, naravno, pojavili komentari kako je to najbolji dokaz da upravljanje automobilima ne smijemo prepustiti računalima jer, bez obzira na sav napredak tehnologije, nisu dovoljno sigurna da im potpuno prepuštimo kontrolu nad automobilima, pa tako i životom. Neki duhoviti sudionici foruma upitali su se komu bi, zapravo, policija trebala napisati kaznu ako je za nezgodu krivo računalo. Nekoliko dana poslije iz kompanije su presjekli daljnju raspravu na forumu odgovorivši da je za taj sudar bio kriv vozač koji je upravljao njihovim Priusom. Računalo, dakle, nije bilo krivo.

Automobil kojim se Google koristi kao testom jest Toyota Prius opremljena dodatnom opremom koja omogućuje kretanje ulicama bez vozača. Najvažniji dio te tehnologije postavljen je na krov (jedinica Lidar) i vrti se u krug velikom brzinom te tako kompjutoru stalno…