Konzum

Prometala kojima se stiže u srce svemira, vječna mladost, savršeno zdravlje, klimatske promjene, hakiranje računala Pentagona, uništavanje svih ratnih strategija i militantnih ideologija, kvantna fizika, svijet bez policije i vojske, misleći i samokritični političari, Božja čestica…

Što ćeš sad, Djede Mraze? Kako ćeš u svoju smiješnu torbu ugurati svemirski brod za četveročlanu obitelj koja planira u skoroj budućnosti dočekati Novu godinu u svemiru? Što misliš o letićem vlaku za put oko svijeta koji traje samo tjedan dana? Zar ti nikad nije palo napamet donijeti nam lijek koji liječi najteže bolesti? Ali izmisliš recept za slastice koje ne debljaju? Čini se da se čovjek ne može pouzdati u tebe čak ni ako mu je novčanik pun poput trezora najmoćnije svjetske banke.

Radi malo, Djede Mraze! Što je s fleksibilnošću, kreativnošću i inovativnošću? Sad mi je jasno zašto očekuješ pismo. Običan si nekreativni ‘javni djelatnik’, radno mjesto ti je osigurano, plaća redovita, a ovisi o idejama i potrebama potrošača. Lako je tako biti pametan i egzistencijalno zbrinut. Potruditi se.

Prvi ću ti put pismeno podastrijeti listu želja. Imaj na umu da nisu samo moje, ali i da imaš malo vremena za prilagodbu na nove radne zadatke i uvjete. Olakotna ti je okolnost što ne moraš na testiranje timskog rada, ali zato imaš veću individualnu odgovornost.

Za početak pomoći da se pronađe lijek protiv karcinoma. Medicinska znanost napredovala je toliko da je na tragu proizvodnje umjetnih organa, no lijek za rak još nije pronađen. Iako neki tvrde da postoji, ali da je nezanimljiv farmaceutskoj industriji koja bi izgubila znatan prihod povlačenjem s tržišta postojećih i skupih, nedjelotvornih lijekova.

Naime, kanadski znanstvenici sa Sveučilišta Alberta tvrde kako su otkrili da vrlo jednostavan i djelotvoran lijek, dikloracetat, DCA, kojim se liječi poremećaj metabolizma, liječi i karcinom. U pokušima su njime uništili stanice karcinoma pluća, mozga i dojke, a nisu oštećene zdrave stanice tijela. No farmaceutska industrija nije zainteresirana za taj pronalazak. Besmrtnost bi bila dosadna, ali dugovječna je mladost dobrodošla jer je starost, doživljena iz proma.

U ovoj je zemlji nada na izdisaju. Zato maštajmo, budimo ponovno djeca, ali današnja, tehnološki napredna koju zanimaju pametni telefon i softveri, 3D pisači, prometala kojima se stiže u srce svemira, vječna mladost, savršeno zdravlje, klimatske promjene, hakiranje računala, kvantna fizika, misleći i samokritični političari, Božja čestica…

Infuzija i transfuzija bolna su gnjavaža, bolji bi bio energetski čip koji bismo nosili zalijepljen i jedva vidljiv iza uha, na nadlaktici, podlaktici ili natkoljenici, a koji bi tijelu trenutačno odašiljao onoliko energije koliko je ono potrošilo pa bioakumulator nikad ne bi bio na rezervi, a ni prazan. Bio bi pravi čarobnjak, Djede Mraze, i kad bi pripomogao znanstvenicima Behrokhu Khoshnevisu i Enricu Diniju da što prije završe rad na 3D pisaču, utemeljenom na algoritmu koji raste poput ljudske kosti, a ‘prozvodi’ će kuće u prirodnoj veličini. Ubrzaj malo taj proces i čim na tržište stigne to najsuvremenije čudo nove tehnologije, učini ga jeftinim i dostupnim svima, posebno beskućnicima. I daj mjesta mašti, suvremenu arhitekturu razigraj klasičnom pa isprintaj i neki dvorac.

Već dvije godine čekamo taj eliksir koji je izumio dr. sc. Miroslav Radman, tvrdeći da čak četiri puta produžuje život. Dr. sc. Radman tvrdio je da bi njegovo otkriće, na kojem radi u MedILS-u zajedno s nekim splitskim znanstvenicima, moglo pokrenuti gospodarski razvoj u Hrvatskoj, što bi itekako dobro došlo iz više razloga, ponajprije zbog velike nezaposlenosti. Prema tvrdnjama dr. sc. Radmana, dugovječnost se temelji na kombinaciji molekule koja štiti proteine od inaktivacije oksidacije. Naime, istraživanje bakterija i malih životinja najotpornijih na zračenje pokazalo je da to uzrokuje zaštita proteina, a ne DNK, čime dr. sc. Radman pobija dosadašnja istraživanja čiji su rezultati pokazivali da najveću ulogu u otpornosti ima DNK.

Čipiranje više nije nikakva novost, ali energetski biočip zasad je neostvariva želja iako je čipiranje ljudi na neki način odobreno u SAD-u. Naime, američka Agencija za hranu i lijekove, FDA, odobrila je upotrebu čipiranih lijekova. Zdravstveni i farmaceutski stručnjaci tvrde da će tako lakše pratiti zdravstveno stanje pojedinca, ali pobornici teorija zavjere tvrde da se radi o daljinskom upravljanju čovjekom s pomoću čipiranog lijeka. Možda ova želja nekom od znanstvenika posluži kao ideja za znanstveno istraživanje i otkriće energetskog biočipa zahvaljujući kojem ćemo uvijek biti vitalni i u kondiciji.

Prvi automobil poletio je 1954., no tek prošle godine leteći automobil Transition dobio je dozvolu američke druge NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration), objavila je kompanija Terrafugia, proizvođač tog automobila. Prema potrebi Transition vozi po cesti ili leti. Zasad se ne proizvodi serijski.

Strpite se i to će biti moguće prije nego što mislite jer se invazija na svemir priprema na više razina. Japanci grade dizalo koje će se penjati 35 tisuća metara do Zemljine orbite, što će brzinom od 200 kilometara na sat trajati samo sedam dana. Planiraju ga napraviti do 2050., ali američke tvrtke Boeing i Space Adventures prve će turiste u Zemljinu orbitu odvesti već 2015. Poduzetnici osnivaju agencije za putovanje u svemir, a prvi kandidat već je uplatio 20 milijuna dolara. Predviđeni rok masovnije konzumacije ljetopa svemira je oko polovine 21. stoljeća, ali možda se sve to ostvari i prije. Ako se ipak uskoro mognemo teleportirati snagom misli ili na neki drugi način na Mjesec, Merkur, Veneru ili neke nove planete, poduzetničko eksploatiranje svemira neće imati nikakvog smisla.

Tu želju ne može ispuniti nijedna čarolija, pa ni Djed Mraz.

S obzirom na stalno povećanje cijene kakaa, moguće je da čokolada i ostale slastice koje ga sadrže neće još dugo biti dostupne običnim smrtnicima. A neobični uvijek mogu platiti estetske operacije, skupe kozmetičke tretmane, osobne trenere koji će eliminirati ili vidljivo smanjiti posljedice neumjerenosti i hedonizma, stoga bi bilo gubljenje vremena ulagati u istraživanje koje neće vratiti uloženo i ostvariti profit.

Ali i u nirvani ili mentalnom svjetlosnom oblaku moramo fizički funkcionirati. U masovnoj su uporabi računala, pametni telefoni, internet i sve ono o čemu prije nekoliko desetljeća nismo imali pojma niti naslućivali da bi moglo postojati. Ali i u tome savršenstvu, nažalost, treba pospremati, glačati, kuhati… a svaka je pomoć dobrodošla. Robote smo gledali u znanstvenofantastičnim filmovima, ali odnedavno su počeli osvajati proizvodne pogone, kirurške sale… Rijetki sretnici već ih rabe u kući umjesto posluge. Što misliš, Djede Mraze, da mi robota koji kuha i posprema ostaviš pod bor, kao i ostalima koji ga žele? Može biti i neki malo napredniji koji obavlja sitne popravke, umjesto majstora koji svoje usluge cijene kao da su, primjerice, šest puta doktorirali na postavljanju pločica, slavina, vodokotlića ili lustera.

Idemo se malo odljeviti od Zemlje u beskraj koji ni najbogatiji i najmoćniji ljudi današnje ne mogu sagledati. Odavno postoje svemirski brodovi, sateliti u orbiti, bespilotne letjelice, ali sve su to proizvodi čovjeka koji se koristi samo malim dijelom mozga (tvrde znanstvenici) u intelektualnom postojanju. Kako beskraj doći na kraj, slute znatiželjnici koji bi rado putovali brzinom svjetlosne godine. Sve bi bilo jednostavnije ako bismo se mogli teleportirati na željeno mjesto. Kad bismo s ljetovanja na Sejšelima streljivom mišlju odletjeli u Dubai s tijelom kao prtljagom, zatim odležali do Australije, osjetili ledeni dah Sibira ili Aljaske, stopili se s polarnom svjetlošću na Sjevernom polu… Ali da ne čekamo predugo takvu tehnološku instalaciju, teleportiranje bi dobro došlo i na kratke udaljenosti, primjerice s kraja na kraj Zagreba, posebno kad snijeg napravi potpuni kaos u gradskom prometu.

Toliko se bavimo onečišćenjem okoliša da smo zaboravili na dušu pretrpanu kojekavim otpadom evolucijskih pokusa nad čovjekovom psihom i tijelom. Depresija je, tvrde psihijatri, mučiteljica sve većeg broja ljudi u svijetu. Zbog toga bi bilo dobro da se u skoroj budućnosti pojavi netko tko će u bespućima duše pronaći i uključiti pravi prekidač koji će depresivne nesretnike osvijetliti optimizmom. Ako je to ipak samo pitanje gena, očekujemo brzu i odgovornu akciju genetičara kojom će amortizirati pogreške prirode. Ako, Djede Mraze, i ne stigneš ispuniti sve ove želje u skoroj budućnosti, nemoj ljenčariti do idućih blagdana. Pripremi dugoročnu poslovnu strategiju i poslovni plan da što prije ostvariš cilj i profit na opću dobrobit.