Zoltán Áldott

O izazovima s kojima se susrećemo diljem svijeta čitamo svaki dan: finansijski deficit, neizvjesnost nestabilnih tržišta, porast kompleksnosti pružanja čak i najosnovnijih usluga, rezanje troškova, smanjenje prihoda. Čak i u takvim uvjetima uspješne su vlade pronašle način kako promijeniti svoje strukture i organizacije te su povećale učinkovitost i ujedno smanjile troškove.

Danas je tehnologija svedostupna i cjenovno sve pristupačnija te zasigurno nije zapreka u kreiranju razvoja strategije operativne učinkovitosti jedne države. Znanje, iskustvo i uspješno realizirani projekti, konačni benefiti, kriteriji su odabira partnera kojima se koriste i privatni poduzetnici i državne uprave diljem svijeta. Upravo te sposobnosti čine razliku. U nekom trenutku kreativnost i genijalnost pojedinaca moraju se poduprijeti sustavnim pristupom rješavanju problema.

Jedan od osnovnih preduvjeta djelovanja u svakodnevnom životu jest imati (primiti) informaciju, pravilno je procesirati i u skladu s dobivenim izlaznim vrijednostima donijeti najkvalitetniju odluku, tj. imati pravu informaciju u pravo vrijeme. Da bi se to postiglo, postoji potreba da se ostvare strukturne promjene u načinu mjerenja ključnih pokazatelja uspješnosti i realizacije konkretnih projekata na svim državnim razinama. Korištenje podatkovnom analitikom i novim oblicima isporuka usluga, ponajprije zajedničkih, pomoći će da se definira put za jasne transformacijske napore koji će omogućiti mjerljiv povrat na investiciju, a zatim i bolju kvalitetu života svih građana i poslovnog okružja. Ukupna učinkovitost svih sudionika procesa podiže se već time što postoji mehanizam prema kojem su mjereni. Osim toga smanjuje se frustrirajuća percepcija da svi jednako rade i pridonose u sustavu, a time se otvara prostor prije spomenutom sposobnom vodstvu da kvalitetnije upravlja ljudima, procesima, radom i njegovim rezultatima.

Vlade na svim razinama – lokalnim, državnim, nacionalnim, transnacionalnim, mogu jednostavno uočiti prednosti transformacije u e-vlade na zadovoljstvo svih nas građana, objašnjava Damir Zec, direktor prodaje usluga u IBM-u Hrvatska.

Nakon što smo prije nekoliko godina ušli u oblake, u kojima ćemo, prema svemu sudeći, još dugo ostati, sada ulazimo i u velike podatke. Drugim riječima, računalstvo u oblacima (cloud computing) kao glavni trend u ICT svijetu s trona polako miče ‘big data’. Analitička kuća Gartner kao glavni trend za sljedeću godinu predviđa upravo kombinaciju računalstva u oblacima i strateškog ‘big data’, a u oba će područja upravljanje performansama aplikacija igrati ključnu ulogu.

Zašto je ‘big data’ bitan? Svijet će, tvrde Gartnerovi analitičari, na informatičku tehnologiju potrošiti više od 3,7 trilijuna dolara u 2013. godini, nešto više od prošlogodišnjih 3,6 trilijuna, ali posbno vesele prognoze glede ‘velikih podataka’. Oni bi trebali generirati čak 4,4 milijuna novih radnih mjesta globalno, od čega 1,9 milijuna samo na SAD-u.

Ne možeš upravljati onime što ne mjeriš – sažeto objašnjava zašto je nedavna eksplozija digitalnih podataka tako važna. Jednostavno rečeno, zahvaljujući velikom broju podataka – big data – menadžeri mogu izmjeriti i znati mnogo više o svom poslovanju i koristeći se tim znanjem donositi bolje odluke. Veliki podaci sastoje se od strukturiranih podataka, iz tradicionalnih baza podataka; nestrukturiranih podataka koji se sastoje od slika, videa, e-mailova, tekstova itd. i polustrukturnih podataka.