Hiesinger Zbog najlošije investicije u povijesti čelika Krupp na koljenima

HVO-a ne iziskuje ni posebne troškove za postojeću distributivno-skladišnu infrastrukturu, jer nisu potrebne posebne prilagodbe. Neste Oil tek upozorava da se zbog čestih nečistoća u metil-esterskom biodizelu ne preporučuje njegovo miješanje s HVO-om u većem udjelu od sedam posto biodizela te da takve mješavine nisu pogodne ni za kraća skladištenja, ni za uporabu na niskim temperaturama. Također, za razliku od metil-esterskog biodizela, HVO tijekom skladištenja ne pogoduje razvoju mikroorganizama, pa nema ni rok isteka valjanosti.

Analiza je pokazala da HVO u usporedbi s uobičajenim biodizelom i fosilnim dizelskim gorivima ima bitno poboljšana fizikalna svojstva u vrlo hladnim uvjetima. Naime, upravo kristalizacija parafina u naftnom dizelskom gorivu neželjena je pojava koja pri niskoj temperaturi izlučuje vozače ‘dizelaša’. U oštrim se finskim zimama novi parafinski spoj u HVO-u tri i pol godine ponašao besprijekorno i za najhladnijih dana. Štoviše, Neste Oil planira uvesti i dodatni postupak izomerizacije, kojim će se HVO-u dodatno poboljšati performanse za ekstremne hladnoće, čime će ga se moći koristiti čak i u uvjetima arktičke i sibirskih hladnoća te kao kvalitetnu zamjenu kerozinu – za pogon avionskih mlaznih motora.

Prema prognozama i razvojno-istraživačkim planovima u Neste Oilu, sadašnji razvojni stadij obnovljivih dizelskih goriva postignut s HVO-om, odnosno NExBTL-om, smatra se tek prijelaznom fazom na putu do usvajanja komercijalno prihvatljive proizvodnje sljedeće generacije goriva, koja je kao cilj i definirana krticom BTL (Biomass to liquids), rasplinjavanjem krute otpadne biomase i prevodjenjem iz plinovitog u tekući oblik goriva. Na kraju, na osnovi analiza ostvarenih rezultata, u ICLEI zaključeno je da je projekt ‘Optibio’, kao dobar primjer javno-privatnog partnerstva, uz postizanje ‘win-win’ međupartnerskih odnosa, pokazao sve prednosti i koristi upotrebe naprednoga obnovljivog dizelskoga goriva kao zamjene za fosilni dizel za pogon autobusa u gradskom prometnom sustavu.

Kad su vjetrovi krize zapuhali Europom, više je europskih zemalja nov izvor za poticanje rasta pronašlo u starim kućama. Logika je jednostavna: većina stambenih zgrada i obiteljskih kuća sagrađena je tijekom poslijeratne obnove, danas su stare između 30 i 60 godina i treba ih obnoviti. Obnova kuća može zaposliti cijeli građevinski sektor, koji je kriza posvuda najviše ugrozila, potaknuti raznovrsnu proizvodnju – i tako dalje i tako dalje. U toj jednostavnoj logici kao problem se postavilo pitanje tko će to financirati, odnosno kako pridobiti vlasnike kuća da upravo u krizi, kad nisu skloni trošenju, pristanu postati investitori.

I tako je rođena ideja o masovnoj energijskoj obnovi zgrada. Već prije razvijena javna svijest o potrebi pametnijeg promišljanja o energiji dobila je novu dimenziju – pogodnosti koje dobiva privatni investitor udobnije su stanovanje i ušteda na računima za energiju. Svaka je zemlja koja je u energijskoj obnovi zgrada pronašla pokretač za svoje gospodarstvo osmislišta vlastiti model. Najuspješnijim se do sada pokazao onaj koji primjenjuje Njemačka.

Vlasnici kuća u Njemačkoj za poboljšanje energijske učinkovitosti ili iskorištavanje obnovljivih izvora energije mogu dobiti i do 75 tisuća eura kredita s niskim kamatama i subvencijom. Tko je spreman svoju zgradu učiniti energijski učinkovitijom, može računati na najbolje uvjete sufinanciranja – objašnjava Dirk Markfort iz promidžbenog odjela njemačke razvojne banke KfW-a.

Shema KfW-ova financiranja jest ovakva: investitor (vlasnik kuće) obraća se svojoj poslovnoj banci sa zahtjevom za financiranje energijske obnove ili gradnje. Nakon odobrenja zahtjeva komercijalna banka prosljeđuje projekt KfW-u koji obrađeni zahtjev vraća poslovnoj banci, a ona kredit isplaćuje investitoru – s minimalnim kamatama, počevši već od jedan posto, koje odobrava KfW.

Zahvaljujući KfW-ovoj shemi financiranja samo je prošle godine u Njemačkoj energijski obnovljeno više od 200 tisuća starih stambenih jedinica. I u gradnji više od 80 tisuća novih stambenih jedinica vodilo se računa o energijskoj učinkovitosti. Njemačka država za tu je namjenu za prošlu i ovu godinu te iduće dvije izdvojila 1,5 milijardi eura na godinu. Milijarda i pol eura mnogo je novca, čak i za velike zemlje poput Njemačke, ali stručne studije pokazuju da se ta investicija itekako isplati jer ima učinak snježne grude. Naime, govore da se novac koji dodjeljuje KfW multiplicira najmanje deset puta jer povlači mnogo veća dodatna ulaganja vlasnika kuća i zgrada te njihovih lokalnih banaka. Primjerice, s 1,4 milijarde eura državnog novca uloženog u energijsku obnovu zgrada s pomoću KfW-a u 2010. ostvareno je ukupno 21,5 milijardi eura.

Zahvaljujući shemi financiranja njemačke razvojne banke KFW samo je prošle godine u Njemačkoj energijski obnovljeno više od 200 tisuća starih stambenih jedinica. I u gradnji više od 80 tisuća novih stambenih jedinica vodilo se računa o energijskoj učinkovitosti. Stambene jedinice u suvremenom društvu troše 40-ak posto sve energije.