Home / Informacije / Korporativni brendovi – TOP 100

Korporativni brendovi – TOP 100

Dragi moji, kada ste već iskoristili medijski prostor ne bi li mi podastrači popis želja, očekujem da dio tog istog prostora posvetite mojem reagiranju. Imajući na umu da te želje nisu samo Katine, osjećam odgovornost objasniti kako stvari stoje:

Možda genijalni dr. sc. Ivica Đikić, jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, koji se bavi istraživanjem tumora, uskoro potpuno razotkrije tajnu molekule ubikvitina. Dr. sc. Đikić nedavno je za uspjeh u istraživanju tumora nagrađen najprestižnijom znanstvenom njemačkom nagradom ‘Gottfried Wilhelm Leibniz’ za 2013. u iznosu od 2,5 milijuna eura. Riječ je o najvećoj novčanoj nagradi na svijetu, a dr. sc. Đikić već više od deset godina istražuje ubikvitin i njegov utjecaj na razvoj karcinoma i neurodegenerativnih bolesti. Istraživanje dr. sc. Đikića vjerojatno će uskoro omogućiti otkrivanje lijeka za liječenje karcinoma koji će biti dostupan svakom oboljelom na planetu.

Znanstvenici Behrokh Khoshnevis i Enrico Dini samo su neki od brojnih inovatora koji rade na 3D pisačima, utemeljenima na algoritmu koji raste poput ljudske kosti. Njihov će ‘proizvoditi’ kuće u prirodnoj veličini, ali o njegovoj je cijeni još rano govoriti. Masovna uporaba nije predviđena u bliskoj budućnosti. Beskućnici mogu samo sanjati topao dom, a zaposlenima preostaje skup stambeni kredit.

Robotika je ključna znanost 21. stoljeća koja će presudno utjecati na globalni ekonomski razvoj. Jedna od strategija EU jest razvoj robotike, a financira se iz proračuna od 100 milijuna eura na godinu. Isto toliko u robotiku ulaže i Južna Koreja, Japan 150 milijuna dolara, a SAD više od 500 milijuna dolara. Ali u Hrvatskoj se provodi vrlo zanimljiv i znanstveno-tehniološki izazovan projekt stvaranja upravljačkog programa za primjenu robotu u medicini. Riječ je o projektu RONNA (Robotska NeuroNAVigacija), koji financira Hrvatski institut za tehnologiju, a u njemu sudjeluju zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, KB Dubrava i Hrvatski institut za istraživanje mozga.

Znanstvenofantastična promocija teleportiranja u televizijskoj seriji ‘Zvjezdane staze’ nije samo puka fantazija luckastog redatelja. Iako je čak i genijalni fizičar Albert Einstein tvrdio da je teleportacija nemoguća, austrijski znanstvenici dokazali su suprotno. Na Sveučilištu u Innsbrucku prvi je put 1997. izvedena teleportacija fotonova, uništavanjem te čestice na jednom mjestu i stvaranjem istoga primjerka metar udaljenog od mjesta na kojem je bio original. Iako znanstvenici u svijetu martljivo rade na istraživanju teleportacije, čovjek se ne treba nadati da će takvo što moći izvesti u skoroj budućnosti.

Znala odgovor na pitanje koje me u to vrijeme mučilo – je li Nuna proživjela svih devet mačjih života? Ali nisam stigla do zvijezda, a neke sam ljude i razočarala. Magični starče, onda te nisam doživljavala zemaljskim. Priča da ‘živiš’ u Finskoj i imaš pravu adresu nije me zanimala. Nisam ti pisala pisma, mislila sam da Djed Mraz mora znati što svako dijete želi i kamo će mu donijeti dar.

Moja se iluzija rasplinula u trenutku kad sam shvatila da si ti, moćni Djede Mraz, samo list papira u novčaniku. I da o broju na tome listu, kao i količini listova, ovisi i sadržaj tvoje vreće s darovima. Iskreno, voljela bih da si ostao iluzija. Ali iako nisi, tko mi brani maštati. Uostalom u zemlji u kojoj živim nada je na izdisaju. Samo Bog može pomoći, ali nitko ne zna koliko ćemo dugo okajavati grijeha. Zato maštajmo, budimo ponovno djeca, ali današnja, tehnološki napredna koju više ne zanimaju čokolade, kape, šalovi, rukavice, plišani medvjedići, lutke i sićušni, jureći vlakovi. Nego najusvremenija računala, pametni telefoni, 3D pisači, softveri kojima se virtualno putuje do zvijezda.

Kada će pojeftiniti okidači treće industrijske revolucije – 3D pisači? Kad bi barem to najsuvremenije čudo nove tehnologije postalo dostupno svima.