Apel Josipoviću: Odvedite gospodarsku delegaciju u Rusiju!

Predsjedniku Josipoviću, koji je bio gost Liderova Kluba izvoznika održanog u Badelu 1862, predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić uputio je nedvosmislen apel da učini sve što je u njegovoj moći da se poboljšaju odnosi između Hrvatske i Rusije, zemlje na čije je tržište njegova tvrtka sve fokusirana.

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović bio je glavni gost šestog susreta Liderova kluba izvoznika, čiji je domaćin bila kompanija Badel 1862 u Zagrebu. Predsjednik je s članovima kluba, predsjednicima uprava i glavnim direktorima vodećih hrvatskih izvoznika razgovarao na temu ‘Kako do novih tržišta’.

Prije okruglog stola sudionicima je predstavljeno izvješće ‘Kontrolna ploča izvoza i ocjena izvozne klime’, koje se posebno priprema za svaki pojedini susret. Prema izvješću koje je predstavila zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler, u prvih deset mjeseci ove godine očigledno je stabiliziranje izvoza. U posljednje vrijeme došlo je do malog poboljšanja u izvoznoj klimi, koju Lider mjeri praćenjem javnih istupa vodećih političara i njihovoga afirmativnog pristupa prema izvozu, te je klima ocijenjena trojkom, a još prije tri mjeseca, na prethodnom susretu Liderova Kluba izvoznika, ta je ocjena bila dva do tri.

Ugodno je iznenadio listopad, jer je izvoz u tom mjesecu bio 16,3 posto veći nego u listopadu prošle godine, a iznosio je 940 milijuna eura, što je drugi povijesno najveći hrvatski izvoz na mjesečnoj razini. Veći je bio samo u lipnju 2008. godine kada je bio nešto malo veći od milijardu eura. Ukupno je u prvih deset mjeseci izvoz na lanjskoj razini, ali su se dogodile velike promjene u njegovoj strukturi. Za oko pola milijarde eura manji je izvoz brodova, željeza i proizvoda koje je radio Dioki, ali je to nadoknađeno na rastu svih drugih stavki. Zadnjih se mjeseci oporavljala talijansko tržište, a najveći porast, 66 posto, bilježi se u Rusiji, gdje je ostvareno blizu 300 milijuna eura izvoza, pretežito zahvaljujući poslovima koje je realizirala kompanija Ericsson Nikola Tesla – rekla je Tašler.

Predsjednik Josipović, koji je svojim naglašavanjem važnosti izvoza u prethodnom razdoblju uvelike pridonio poboljšanju izvozne klime, složio se da je izvoz prevažna tema za hrvatsko gospodarstvo. Izvozno orijentirane tvrtke su zdravi dio hrvatskoga gospodarstva i ovo je izvješće dobra vijest. Nadam se da će to dati novi poticaj razvoju. Bez optimizma nema uspjeha – rekao je Josipović, napomenuvši da on kao Predsjednik neposredno nema ingerenciju u gospodarstvu, ali može javno zagovarati i kroz vanjskopolitičko djelovanje dati svoj doprinos.

Ponovio je da je Europska unija najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner, jer u njoj završava 58 posto hrvatskog izvoza te je zato važno što će Hrvatska uskoro biti njena punopravna članica, iako time istupa iz Cefte, što bi moglo naškoditi izvoznicima u prehrambenoj industriji. Josipović se nada da će se naći način da se ublaže te promjene imajući u vidu da su nam Srbija i BiH u njoj jaki partneri.

Nije lako ići u neku stranu zemlju i nuditi svoje proizvode. Odlazak u Katar bio je akcija Hrvatske gospodarske komore pomoću koje smo širom otvorili vrata za suradnju s tom zemljom. Ne smijemo se uljuljati i misliti da je time sve otvoreno. Čeka nas naporan rad. Došla su prva pisma iz Katara, ali to je tek početak. Drugi cilj odlaska u Katar bio je stvaranje pretpostavki za ostvarivanje daljnje ekonomske suradnje i tu se također otvaraju novi oblici suradnje na novim tržištima. Istina je da su i katarske tvrtke pokazale snažan interes za naše tržište, što pokazuje da robna razmjena u budućnosti ima snažne temelje – rekao je predsjednik Josipović.

Na upit Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, koliko može utjecati na politiku Vlade u njenom snažnom zaokretu prema poticanju izvoza, Predsjednik je odgovorio: Prema Ustavu, gospodarsku politiku vodi Vlada RH, ali ona bi nužno trebala slušati i društvo i glas Predsjednika. U načelu, Vlada je zainteresirana da čuje, a sad se postavlja pitanje kako i na koji način to pretočiti u njene propise i aktivnosti. Poduzetnici dolaze često, traže pomoć, imaju probleme, ali imaju i razlog da se pohvale. Potonje jako dobro primamo, ali i razglasimo, jer to stvara nešto što nedostaje našem gospodarstvu – optimizam.

Cijela diplomacija ima uputu da bude na usluzi izvoznica, ali ona je samo medij, a gospodarstvenici trebaju izraziti svoje aspekte i htijenja – odgovorio je Josipović na pitanje u kolikoj su mjeri hrvatski veleposlanici po stranim zemljama instruirani da zastupaju interese hrvatskog izvoza.

Predsjednik Uprave Badela 1862. Srđan Orebić izrazil je zadovoljstvo da je Badel domaćin Kluba izvoznika. Zahvalio je ujedno i predsjedniku Josipoviću, koji je potpomogao izvoz u Kinu. Dobili smo konkretnu podršku Ureda predsjednika, koja je vrlo jasno unovčena. U tom smo dijelu ušli u jedan pionirski pothvat, ali nismo išli sami. Išli smo na tržište koje je užasno veliko i ima užasno velik potencijal. Najvažnije je da smo svojim primjerom htjeli pokazati da možemo svi zajedno nastupati na bilo kojem tržištu, pa smo tako išli u Kinu s još 23 male vinarije i ukupno 75 različitih etiketa, otvarajući mogućnosti malim tvrtkama da na križima naše investicije otvore sebi mogućnost probaja na tržište – poručio je Orebić.

Spomenuo je i nedavno otvoreno Vinski klub u Kini, koji je na raspolaganju svom hrvatskom gospodarstvu. Otvoren je u prostoru zajedničkoga trgovačkog društva Badel 1862 & Tadee Joint Venture Company LLC u gradu Hangzhou. Vinski klub ekskluzivni je prostor predviđen za prezentacije i degustacije s ciljem upoznavanja kineskih potrošača s hrvatskim vinima i stvaranje uvjeta za budući razvoj poslovanja.

Taj klub može biti i konkretna podrška hrvatskoj diplomaciji i nadam se da će se i ona aktivnije uključiti u pomoć u vidu kontakata iako je činjenica da svatko od nas ima veliku odgovornost. Prva tvrtka koja dolazi na novo tržište nema pravo na pogrešku, druga već može pogriješiti, ali prva ne. Posao ne smije ostavljati repove iza sebe jer se tako zatvaraju vrata ostalim tvrtkama. Pohvalio bih kolege iz Ericssonova Nikole Tesle koji su ušli u hvalevrijedan projekt u Rusiji te na taj način pokušavaju pomoći svima nama da dođemo na druga tržišta. Medalja uvijek ima dvije strane, a mi trebamo znati opravdati takvu podršku – iznio je Orebić.

I on se osvrnuo na nedavni posjet hrvatske delegacije Kataru i rekao da je mnogim poduzetnicima nedostajala pravovremena informacija o odlasku u tu zemlju. Jedna je tvrtka primjerice tako došla u Katar i napravila konkretan posao, potpisala konkretan ugovor. No, kako smo kasnije saznali, ona je prije toga više od pola godine radila na pristupu i planu kako zaključiti taj posao. Trebalo bi se znati kakav je konkretan plan za 2013., koje su to zemlje s kojima se planira intenzivnije raditi, pa da i mi možemo sebi uzeti šest do osam mjeseci kao ta tvrtka te otići tamo i zaključiti konkretan posao – zaključio je Orebić.

Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić iznio je da Podravka čak 50 posto svojih prihoda ostvaruje izvozom. Moramo biti barem drugi na polici u bilo kojem supermarketu. Nama su konkurenti globalisti, mnogo veće i moćnije kompanije, koje mogu mnogo više uložiti u marketing. A jedino se tako može stvoriti brend. Mi smo vlasnici brendova s velikom internacionalnom perspektivom. Sljedeća će godina biti izazovna jer će se stvoriti barijera Cefte. Ako ne promijenimo metode rada i ne izmijeni li se ugovor EU i Cefte, hrvatski će izvoznici morati platiti više od 350 milijuna kuna novih taksi i carina, što je više od sadašnje ostvarene dobiti. Carine koje plaćaju globalisti iz EU danas neće to više morati, pa će im samim time biti jeftinije prodavati na hrvatskom tržištu i bit će u povoljnijem položaju nego mi. Što Predsjednik može učiniti kako bi se prođubili odnosi s Rusijom? Nama je jako stalo do toga da se odnosi s Rusijom unaprijede. Stoga zazivam jedan posjet u Rusiju ili drugi oblik unapređenja suradnje – rekao je Mršić nadodavši da se u izvozu može prodati samo proizvod koji ima dodanu vrijednost, što znači da se mora još više ulagati u istraživanje i razvoj.

Bilo bi nam od velike pomoći kad bi se takva ulaganja porezno odteretila ili nam se povećale potpore. Da bismo napravili nekakvu ozbiljnu kampanju, potrebni su milijuni eura. U posljednje vrijeme hrvatska prehrambena industrija intenzivno surađuje i dogovara kako da dupliciramo resurse umjesto da činimo efikasnijima one s drugih tržišta – ustvrdio je Mršić.

Mršić smatra da će dio prehrambene industrije problem izvoza u Ceftu rješavati i otvaranjem novih pogona na tržištima tih zemalja, ali, upozorava, to će stvoriti dodatni problem u Hrvatskoj ako se na domaćem tržištu neće povećavati njihova prodaja.

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev izjavio je da HBOR omogućuje osiguranje izvoza od političkih i komercijalnih rizika te je iznio podatak da je u ovoj godini izvoznicima došlo više od pet milijardi kuna kredita, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 40 posto.

Težište našeg rada je traženje inovacija novih proizvoda i tehnologija. Svakodnevno se na svjetskom tržištu pojavljuju novi brendovi koji istiskuju stare tehnologije. Nastojimo spojiti inovatore i proizvođače te stoga pripremamo neke velike proboje na stvarnom tržištu u dosad netradicionalnim sektorima. Riječ je konkretno o automobilskoj industriji, o inovacijama koje su iznenadile čitav svijet. Pronašli smo također jednoga dobrog proizvođača s kojim ćemo pokušati objediniti dobar dio tekstilne industrije, za koju znamo u kakvom je stanju u Hrvatskoj. Sve ono što HBOR radi produžetak je Vladine ruke. Snižili smo kamatnu stopu za jedan poen te je sada u rasponu od jedan do pet posto za nove investicije – rekao je Kovačev.

Tužnu realnost tekstilne industrije iznio je predsjednik Uprave Kotke Ivica Cerovečki, koji je rekao da unatoč proizvodnji od 800 odijela na dan, odnosno 200 tisuća ne godinu jedva preživljavaju. Vjerojatno smo jedini među boljima, ali voda nam je došla do grla. Bez dobre organizacije nema posla. Kao grupacija nismo ništa dobili, a u tekstilnoj branši još je uvijek više od 20 tisuća radnika. Ako se nešto ne napravi, neće nas biti ni pet tisuća – rekao je.