VRUĆE TEME

Kombinacija uvijek moderne crvene i bijele boje glavna je tema dekoriranja interijera i ovih blagdana. Za one koji traže dozu luksusa tu su bogati tonovi ljubičaste nadopunjeni raskošnim tkaninama. Kombinacija crnih, zlatnih i bež nijansi upotpunjenih printom leopardova krzna pokazuje raskoš i otmjenost.

Ako baš niste sigurni kako ove godine ukrasiti svoj dom za vrijeme blagdana i u potrazi ste za idejama, ne morate tražiti dalje. Jer dizajneri su se požurili izvijestiti nas što će ovoga Božića i u novogodišnjoj noći biti u trendu kada je riječ o unutarnjem uređenju. I ove godine, kao i uvijek, božićni ukrasi kombiniraju ekskluzivnost i stil tako da u svome domu možete stvoriti savršenu stilsku atmosferu.

Tri su glavne teme koje će sigurno plijeniti pozornost vaših ukućana i gostiju, sve zarobljene u božićnim kuglicama, svjetlima, vijencima, ukrasima za stol i ostalim neizostavnim dekorativnim sitnicama. Prva se odnosi na kombinaciju uvijek moderne crvene i bijele boje. Naginjete li jednostavnom skandinavskom dizajnu čistih linija i svježih boja, ta je kombinacija idealno rješenje. Crvena i bijela stvaraju odličnu modernu podlogu prepunu motiva koja može uključiti sve zamislive detalje: od božićne zvijezde i crvenih i bijelih ruža u dekorativnom vijencu do kuglica u obliku srca i stiliziranih fenjera koji će zaželjeti dobrodušću svakom gostu.

Druga je tema supermoderna vintage kombinacija crnih, zlatnih i bež nijansi upotpunjenih detaljima sa snažnim printom leopardova krzna. Nedvosmisleno donosi raskoš i ekskluzivnost te atmosferu čini vrlo otmjenom. Za one koji traže i posebnu dozu luksusa tu su bogati tonovi ljubičaste nadopunjeni raskošnim tkaninama i božićno drvce koje se kromatski potpuno uklapa u…

Radom za dobrobit drugih ili volontiranjem stječe se iskustvo te se razvija društveno odgovorno ponašanje. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj je volontiranje uređeno Zakonom o volontertvu, jedinim aktom kojim su propisana prava i obveze volontera i organizatora volontiranja. Zakon se odnosi isključivo na organizirano ili formalno volontiranje, a ne i na volonterske inicijative pojedinaca ili skupina ljudi niti na volontiranje u profitnom sektoru. Situacija nije savršena, ali četiri regionalna centra koja se bave volonterima iznimno su zadovoljna trenutačnim odzivom. No imaju zamjerki na rad nekih institucija.

Prema praksi i saznanju regionalnih volonterskih centara, kojih su u Hrvatskoj četiri, broj zainteresiranih za volontiranje s godinama raste, no još se nismo približili europskoj statistici po broju, a još manje po učestalosti volontiranja. Ipak, možda paradoksno, bilježimo više pojedinaca zainteresiranih za volontiranje od mogućnosti da ih uključimo. To objašnjavamo nedostatkom volonterskih programa, odnosno nedovoljnom angažiranošću organizacija civilnog društva i javnih ustanova za postavljanje osmišljenih, motivirajućih i vidljivih programa koji uključuju volontere – rekla je Ružica Opačak iz Volonterskog centra Split.

Velik potencijal za uključivanje volontera imaju zdravstvene ustanove, no, nažalost, takvi su dobrovoljci u bolnicama još rijetki. I kultura i turizam imaju potencijala razvijati volonterske programe, a najveći je napredak postignut u području socijalne skrbi. Za praćenje rada volontera zaduženo je Ministarstvo socijalne politike i mladih, koje vodi statistiku o njihovu broju u Hrvatskoj. Posljednjih godina raste broj volontera, iako su to okvirni podaci jer organizatori volontiranja nemaju obvezu prijaviti podatke Ministarstvu.

Godine 2011. bila su 344 organizatora volontiranja i gotovo 16 tisuća volontera. Među organizatorima prevladavaju udruge sa 66 posto, ustanove s 12 posto, a izvješće su predale četiri zaklade, četiri državna tijela, četiri jedinice lokalne i područne samouprave. U 19 posto slučajeva riječ je o drugim neprofitnim pravnim osobama. Prijavljeno je 15.999 volontera, od kojih 65 posto žena i 35 posto muškaraca. Prema analizi dobne strukture volontera, 10 posto od ukupnog broja su djeca uključena u odgoj za volontiranje (do 15 godina). U skupinama od 15 do 65 godina volonteri su gotovo ravnomjerno raspoređeni. Od 15 do 18 ima ih 21 posto, od 19 do 25 godina – 22, od 26 do 40 godina 20, od 41 do 65 godina – 23, a volontirala su ukupno 643 volontera starije životne dobi, njih četiri posto – naveli su iz Ministarstva socijalne politike i mladih.

Vlada je, kažu, prepoznala važnost volontiranja za dobrobit zajednice. Osim zakonom Ministarstvo na različite načine podupire njegov razvoj u Hrvatskoj. Vlada je na temelju Zakona osnovala i Nacionalni odbor za razvoj volontertva koji čine predstavnici institucija, lokalne zajednice te stručnjaci u tom području, a već u trećem mandatu djeluje kao njezino savjetodavno tijelo i pridonosi razvoju volontiranja u RH. Sve to govori o važnosti koja se pridaje volonterima i volontiranju na državnoj razini. Također, u pripremi je i izrada prvoga nacionalnog programa za razvoj volontiranja – rekli su u Ministarstvu socijalne politike i mladih.

Ministarstvo je pokrenulo incijativu za promjenu Zakona o volontertvu te je već osnovana međuresorna radna skupina. Također, Ministarstvo od ove godine financira rad lokalnih volonterskih centara. U kriznim vremenima svaka je pomoć dobrodošla, a to osjete i centri, kojima stiže sve više upita za volontiranje.

Rad volontera vezan je uz kapacitete za organiziranje poslova u udrugama, ustanovama i drugim organizatorima volontiranja. Ekonomski kriza s jedne strane povećava potrebu za volonterima, a s druge smatraju kapacitete za njihovo uključivanje. Kad je riječ o interesima volontera, reakcija je također dvostruka: neki su zainteresirani za volontiranje kako bi angažirali svoje potencijale i kvalitetno provodili vrijeme. Kod drugih je interes za volontiranje smanjen jer su ponajprije u potrazi za bilo kakvim plaćenim poslom kako bi se osigurali egzistenciju. Volonterski centri u radu susreću se s oba trenda – istaknula je Opačak.

U Zakonu stoji da profitne kompanije ne mogu tražiti volontere, ali u sklopu DOP-a neke od njih potiču volontiranje među svojim zaposlenicima. Korporativno volontiranje podrazumijeva da poslodavac hrabri svoje zaposlenike u volontiranju za dobro zajednice. Ono je integralni dio društveno odgovornog poslovanja i dio strategije održivog razvoja. U Hrvatskoj postoje poduzeća koja potiču korporativno volontiranje, no uglavnom je riječ o onima u većinskom stranom vlasništvu. U Hrvatskoj je pak ono još u začetku. Ključ održivoga korporativnog volontiranja jest da sve strane dobivaju – zaposlenici, poduzeća i zajednica. Smatramo da poduzeća u Hrvatskoj imaju velik potencijal za razvoj i potporu volontiranja svojih zaposlenika i prilikom da tako uvode korporativno volontiranje kao dio društveno odgovornog poslovanja – ističe Opačak.

Najveći je izazov u novom zakonu napraviti korak u uvažavanju kompetencija stečenih volontiranjem i tako ‘nagraditi’ volontere. Sada postoje neobvezujući dokumenti, potvrde, koje volonteri mogu priložiti tijekom traženja zaposlenja, a planirano je da se omogući izdavanje potvrde o stečenim kompetencijama tijekom volontiranja za istu svrhu.

Bivša radnica tvrtke Kamensko Đurđa Grozaj, koja je svoje kolegice, radnice koje su ostale bez posla, organizirala u udrugu te besplatno organizirala tečajeve šivanja i popravlja siromašnima odjeću, te Hrvatska gorska služba spašavanja, koja je unatoč svakodnevnim naporima u spašavanju života volonterska, a ne profesionalna organizacija, dobili su Državnu nagradu za volontiranje za 2012. godinu. Najviše priznanje za doprinos u poticanju volontertva dodijelio je Nacionalni odbor za razvoj volontertva, savjetodavno tijelo Vlade koje najbolje volontere proglašava od 2007. godine, a nagradu im je uručio premijer Zoran Milanović. Dok su najbolji volonteri poručili kako je važna želja i da je ‘ljepo činiti dobro i kad imaš mnogo i kad imaš malo’, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić na svečanoj dodjeli nagrada, organiziranoj uoči Međunarodnog dana volontiranja, najavila je izmjene i dopune Zakona o volontertvu. Tako bi se volontertvo i u Hrvatskoj trebalo uspjeti do zavidnih razina.