Diskografi

Hrvatska diskografijska dno je dodirnula 2010., kad je prodaja zvučnih zapisa bila mizerna, a danas doživljava velike promjene zbog nove tehnologije i navika kupaca te se oporavlja. Vrijednost diskografskog tržišta u Hrvatskoj, na osnovi prodanih nosača zvuka i prava, procjenjuje se na 55 milijuna kuna. Vrhunac je dosegnula 2007., kad je na temelju prodanih nosača zvuka tržište vrijedilo više od 71 milijun kuna. Najveći je diskograf Croatia Records s prihodima od 22 milijuna kuna.

• U poslovanju za 2012. bilježimo malen pad u odnosu na lani, no do kraja godine mogli bi se ponoviti prošlogodišnji financijski rezultati – smatra predsjednik Uprave Želimir Babogredac.

U tvrtki je zaposleno 40 ljudi i ima tri prodajna mjesta. Godišnja je produkcija oko 150 nosača zvuka i prodaje se od 450 do 500 tisuća komada. Osim na hrvatskome tržištu Croatia Records posluje u Sloveniji, Srbiji te BiH.

Većina prihoda svih diskografa potječe od prodaje zvučnih zapisa, nakon kojih slijede prihodi od prava, koncerti i prodaja putem digitalnih servisa. U prihodima tvrtka osjeti manju prodaju CD-a, ali omogućuje joj se digitalna prodaja glazbe. Prema podacima Hrvatske diskografske udruge, 2011. ostvareno je malo manje od milijun i pol kuna prihoda od prodaje glazbe u digitalnom obliku, što je porast veći od sto posto u odnosu na 2010.

Menart je drugi najveći igrač na hrvatskome diskografskom tržištu. S prihodima od 18 milijuna kuna licencni je regionalni partner multinacionalne korporacije Sony Music.

• Vjerujem da će Menartovo ukupno poslovanje ove godine rasti za 20 do 30 posto, u diskografiji će vjerojatno nastupiti stagnacija – kaže direktor Branko Komljenović.

Iako nema svoja prodajna mjesta, Menartovi proizvodi dostupni su u više od 250 prodavaonica u Hrvatskoj. Na godinu ima 20-ak domaćih izdanja i nekoliko stotina stranih albuma. Njegov je udio na domaćem tržištu 20-ak posto.

Treća najveća diskografska kuća u Hrvatskoj jest Aquarius Records. S lanjskim prihodima od 10,2 milijuna kuna drži 15-ak posto tržišta.

• Zadovoljni smo poslovanjem jer je na prošlogodišnjoj razini. Iako se u prvih devet mjeseci osjetio pad u odnosu na 2011., nadamo se da će se razlika nadoknaditi u posljednjem kvartalu – kaže direktor Aquarius Recordsa Boris Horvat. Tvrđava ima četiri vlastita prodajna mjesta i izdaje 50-ak novih izdanja na godinu.

• Prije 10 godina najprodavaniji album prodavao se u više od 40 tisuća primjeraka, a danas u 10-ak tisuća. Veći dio izdanja male su naklade, one od 500-tinjak komada – objašnjava Horvat.

Četvrtni diskograf u Hrvatskoj Dallas Records, čiji je direktor Goran Lisica, lani je ostvario 9,2 milijuna kuna prihoda i ima 17 zaposlenih. Među pet najvećih jest i Scardona s 5,1 milijun kuna lani ostvarenih prihoda te petero zaposlenih.

• Naši su prihodi stabilni i ne vjerujem da ćemo znatnije padati ili rasti u odnosu na lani – kaže direktor Scardone Branko Paić.

Scardona je prepoznala nove trendove u glazbenoj industriji i povezala diskografiju s koncertnom djelatnošću. Ima 20-ak izdanja na godinu s nakladom između tisuću i 10 tisuća primjeraka. Iako nema klasična prodajna mjesta, njezina se izdanja prodaju u suvenirnicama diljem obale, što joj donosi veće prihode u ukupnom poslovanju.

Dancing Bear ima prihod od 4,7 milijuna kuna i licencni je zastupnik Warner Musica. Grupa Dancing Bear ima 20-ak zaposlenika i tri vlastita prodajna mjesta. Na godinu izdaje 10-ak domaćih i nekoliko stotina stranih izdanja.

Kad je riječ o hrvatskome diskografskom tržištu, pohvalno je što posluje na kvalitetnim konkurentska i tržišnim odnosima.

• Problem je što je sve manje prodajnih mjesta ako govorimo o konvencionalnoj prodaji, zatim 25-postotni PDV na naše proizvode te internetsko okružje koje omogućuje nelegalno konzumiranje i posjedovanje glazbe – zaključuje Babogredac.