Kapom prema sumnjivim kriterijima (i trebat će vjerojatno pomoći EU), zemlja pada sve dublje u dug, potrošnja je manja, troškovi života veći. Banke, uglavnom u državnom vlasništvu, nakupile su oko 12 posto nenaplativih kredita (definirani kao nemogućnost servisiranja duga dulje od 90 dana), pa je sada, kada ga najviše trebaju, kompanijama kredit nedostižan u skladu s onom Twainovom da je ‘bankar osoba koja vam posudi kišobran kada je sunčano, a oduzme kada počne kišiti’. Za krpanje rupa u bankarskim i državnim bilancama posegnulo se u džepove građana i očito kroz nova zaduživanja, čime je zatvoren krug koji rezultira žestokim prosjedima i događanjima naroda kakve se moglo vidjeti proteklih dana.
Zavidjeti Hrvatima mogu i zbog nedavnih brojki, slovenski je BDP u trećem kvartalu zaronio uvjerljivih 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je pratio točno dvostruko veći pad potrošnje. Hrvatski je mnogo bolji, ‘samo’ 1,9 posto. Posljednji račun za ovu godinu trebao bi prema procjenama pokazati ukupni pad od 2,4 posto uz predviđanje nastavka trenda sljedeće godine u smanjenom obujmu, jedan posto. Mjere u pripremi, ili kako se to popularno naziva reformama, mogu samo dodatno razgrijevati građane. Predlaže se produljenje dobi umirovljenja na 65 za žene i muškarce, kao i promjene na tržištu rada u smjeru lakšeg otpuštanja, dakle europska klasika.