Piše mr. sc. Miljenka Cutvarić

Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost donesenima početkom godine Hrvatska je po uzoru na konkurentne turističke zemlje smanjila stopu poreza na dodanu vrijednost na ugostiteljske usluge prehrane i pića, ali s odgodom primjene od 1. siječnja 2013. Tom izmjenom izjednačit će se porezno opterećenje ugostiteljskih usluga prehrane i pića i ono za usluge smještaja.

Primjena nižih stopa i na usluge restaura u zemljama članica EU omogućena je sredinom 2009. donošenjem posebne smjernice EU, što su neke zemlje iskoristile za smanjenje poreznog opterećenja tih ugostiteljskih usluga. Danas na restoranske usluge nižu stopu primjenjuje 12 zemalja članica. Sve su sredozemne zemlje, s iznimkom Malte, primjenjivale nižu, osim na usluge smještaja na restoranske usluge, a neke čak i na usluživanje žestokoga alkoholnog pića. Međutim, ove godine Portugal i Grčka povisile su stope na restoranske usluge na standardnu stopu.

Radi povećanja konkurentnosti hrvatske turističke ponude i usklađivanja hrvatskog sustava oporezivanja PDV-om sa sustavom oporezivanja u EU i Hrvatska se opredijelila za primjenu niže stope na usluživanje hrane i pića u ugostiteljskim objektima. Prema tome, od početka sljedeće godine usluge pripremanja i posluživanja hrane, bezalkoholnog pića i napitaka te piva i vina u ugostiteljskim objektima oporezivat će se stopom od 10 posto, osim žestokih alkoholnih pića. S približavanjem datuma početka primjene niže stope otvara se pitanje može li se niža stopa primijeniti na prodaju pića u kavanama, kafićima, diskoklubovima i sličnim ugostiteljskim objektima. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, nema dvojbe da je niža stopa propisana za usluge prehrane i pića pružene u svim ugostiteljskim objektima čije je poslovanje uređeno Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti kao posebnom propisu. Međutim, postavlja se pitanje je li se nižom stopom namjeravalo obuhvatiti i druge objekte osim restorana, odnosno objekata u kojima se priprema i poslužuje hrana. Iako niže stope PDV-a nisu jamstvo nižih cijena, smanjenje poreznih stope za usluživanje hrane i pića s 25 posto na 10 posto omogućuje smanjenje cijena za 12 posto. Iako će ugostitelji sami procjenjivati svoje uvjete na tržištu i u skladu s time formirati cijene, valja napomenuti da je u turističkoj potrošnji riječ o krajnjoj potrošnji u kojoj smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost može izravno sniziti prodajne cijene usluga, što bi svakako pridonijelo konkurentnosti hrvatskog turizma.

Turistički proizvod ubraja se u one osjetljive na cijene, stoga njihova promjena veoma utječe na potražnju. Uvođenje niže stope i smanjenje poreznog opterećenja usluga restaura u europskim turističkim zemljama polučili su pozitivan učinak – snizili su cijene i u skladu s tim povećali promet, smanjili rad na crno te potaknuli zapošljavanje novih radnika i investicije, što se može očekivati i u Hrvatskoj. Konkurentnosti hrvatske turističke ponude trebao bi pridonijeti i viši prag za ulazak u sustav PDV-a od 230 tisuća kuna. Naime, privatni je smještaj 48 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Građani iznajmljivači i drugi mali ugostitelji koji su 2012. ostvarili promet ispod tog iznosa imaju uvjete za izlazak iz sustava PDV-a, što bi također snizilo cijene njihovih usluga.

Analizirajući konkurentnost hrvatskog turizma u odnosu na druge sredozemne zemlje, osim najviše opće porezne stope Hrvatska u odnosu na, primjerice, Italiju primjenjuje najvišu stopu na smještajne usluge. U odnosu na stope koje se na restoranske usluge primjenjuju drugdje, primjerice u Francuskoj sedam posto ili osam posto u Španjolskoj, u Hrvatskoj se do novih izmjena primjenjivala opća stopa od 25 posto, koja je i trostruko veća u odnosu na druge. Stoga se može očekivati da će primjena snižene stope donijeti korist ugostiteljima jačajući njihovu konkurentnost.