Potrošački pokret DIY nastao je kao rezultat krize i straha od izostanka prihoda, ali i kao posljedica antiglobalizma. Posebno mlađe generacije potrošača taj su trend učinile poželjnim, kreativnim, modernim i urbanim. One uživaju u proizvodima koji su njihovih ruku djelo.
Osim što je domaće medijsko tržište od prošlog tjedna bogatije za još jedne dnevne novine, imalo se prilike upoznati s novim, inovativnim modelom izdavanja časopisa. Ekipa koja stoji iza digitalnog magazina posvećenog handmade kulturi Dot’s, Ivona Biljuš, Marina Krmpotić i Nebojša Grbačić odlučila je eksperimentirati s modelom ‘print on demand’ (pojednostavljeno, ‘naruči pa printam’) i primjerak svog magazina iz virtualnog preseliti u stvaran svijet. Kako je Grbačić izjavio u intervjuu za PlanB, brojke su bile jedan od motiva zbog kojih su se usudili, u vrijeme navodnog rikavanja tiskanih medija, krenuti u takav pothvat. Naime, svako besplatno digitalno izdanje Dot’sa prelista oko 200 tisuća čitatelja, a statistika bilježi i oko dva milijuna impresija. Pojedina prigodna izdanja kakvo je bilo valentino-skvo pročitalo je više od pola milijuna čitatelja, što je, nema dvojbe, impresivna brojka.
I dok je izgledno da će takav model izdavanja časopisa biti budućnost specijaliziranih časopisa, spomenuti broj fanova Dot’sa potvrđuje i da su njegovi izdavači pogodili u pravu nišu, uboli pravi trend koji zapadnjaci vole zvati ‘do-it-yourself’ ili ‘potrošački pokret DIY’. I zaista, prikupite li primjere, prelistate li istraživanja, brojke i analize, proučite li u kojim je sve potrošačkim sektorima prisutna ta kratica, shvatit ćete da je riječ ‘pokret’ primjerenija od ‘trenda’. Potrošači su voljni, željni i/ili primorani uživati u proizvodima koji su njihovih ruku djelo, slobodno vrijeme provoditi u nekoj vrsti kreativnog nadahnuća i, ako je ikako moguće, ušparati koju lipu u procesu.
Washington Post bio je među prvim medijima koji su primijetili da se u jeku krize, točnije 2009., američki potrošači pretvaraju u majstore za sve i svašta. Povod za iznošenje te teze bio je podatak da je prodaja paketa za šivanje za početnike u Wal-Martu narasla 30 posto. Istovremeno, kompanije koje se bave hortikulturom i uređenjem vrtova ostvarile su te godine znatan pad prihoda, a iz Proctor&Gamblea izjavili su da im raste prodaja boje za kosu, ali i broj upita vezanih uz to kako obojiti kosu kao frizer. Takav je, takozvani insourcing ili vlastiti angažman umjesto plaćanja tuđeg, rezultat krize i straha od izostanka prihoda, koji je pogotovo prisutan na tržištima u razvoju kakvo je domaće. Osim ekonomske nesigurnosti, mlađe generacije potrošača dale su dodatan podstrek trendu ‘uradi sam’ i učinile ga poželjnim, kreativnim, modernim, urbanim, pa se danas on ne drži samo okvira kućanstava (u smislu kućnih popravaka), već se proširio na gotovo sve segment potrošnje, od kulinarstva, ljepote i njege pa do odjeće ili uzgoja bilja.
Nedavno je i Nancy Lee, osnivačica portala MyRegistry.com, na Huffington Postu zapisala da DIY dominira i u industriji vjenčanja. Naime, njezin portal namijenjen je upravo mladenkama, koje mogu u virtualnom svijetu složiti listu darova za svoj veliki dan. Stvar funkcionalna tako da se korisnici registriraju i slažu listu linkova na online trgovine iz cijelog svijeta, pa na osnovi toga ekipa koju zapošljava Lee može dobiti uvid u to kakva je roba najtraženija. Pokazalo se, piše osnivačica MyRegistryja, da ih sve više naručuje sa stranica poput Etsyja, Home Depota ili Lowesa, koje su prije svega namijenjene ljubiteljima ‘homemade’ kulture. Valja uzeti u obzir to da oni ne samo da žele proizvode koje su izradili kreativci DIY, već naručuju i, nazovimo to, ‘sirovine’ kako bi i same složile darove za goste ili pak namještaj za svoje novo gnjezdo.
