Home / Informacije / Prvih godinu dana u EU

Prvih godinu dana u EU

Kampovi su iza privatnog smještaja drugi najvažniji segment smještajne ponude hrvatskog turizma – ostvaruju čak 23 posto kapaciteta, odnosno 25 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najpropulzivijih dijelova turizma. Rezultati hrvatskih kampova ove su godine bili iznadprosječni, o čemu se govorilo na 6. kongresu hrvatskog kampinga održanome u Dubrovniku. Podsjetimo, u prvih je devet mjeseci ove godine broj noćenja u kampovima porastao sedam posto, a u posljednjih pet godina čak 22 posto. Hrvatska je prema broju kampinskih noćenja osma u Europi, na desetom je mjestu prema kapacitetima u kampovima, a na šestome prema cijenama. Ostvarujući na godinu od 15 do 16 milijuna noćenja, u europskim kamping-noćnjima sudjeluje s otprilike četiri posto.

Inače, Hrvatska ima 240 kampova i 268 kampova u domaćinstvu te u jednom danu u kampovima može primiti 226.551 osobu.

KUH-ova anketa provedena među članicama pokazuje da su ovogodišnja noćenja na bazi 65 posto kapaciteta hrvatskih kampova porasla u odnosu na isto razdoblje prošle godine za čak 8,3 posto. Recimo i to da gotovo trećina ukupnog broja gostiju kampova dolazi iz Njemačke (31 posto), slijede gosti iz Slovenije, Nizozemske (koji su ove godine ostvarili i 10-postotni porast prometa), Austrije i Italije.

Posebno je važna nedavna objava analize cijena kampiranja u europskim zemljama koju u tom razdoblju tradicionalno objavljuje ADAC, najpriznatiji vodič za kampiranje na njemačkome govornom području. Prema njegovim analizama, Hrvatska je 2012. s cijenom od 36,38 eura na izvršnome šestome mjestu po cijenama u europskim kampovima. Ipak, glavni konkurenti našim kampovima na Sredozemlju drže mnogo više pozicije. O odličnoj opremljenosti, kvaliteti i ugledu dijela hrvatskih kampova govori i podatak da je ADAC-ovu žutu ploču ove godine dobilo 13 kampova, dva više nego lani. Najviše priznanje – ADAC-ovu crvenu ploču i znak ‘Leading Camping’ – kvalitetom su zaslužila dva kampa: Zaton i Lantern.

Sadržajno obogaćivanje kampova, profiliranje u ‘holiday resort’ te tematske kampove, daljnje ekološko usmjerene, sve veće iskorištavanje obnovljivih izvora energije, razvoj kampinskih ponuda u kontinentalnom dijelu zemlje te povećanje prosječne godišnje iskorištenosti sa sadašnjih 66 dana na 80 osnovni su ciljevi razvoja. Međutim, njihova realizacija traži i otklanjanje administrativnih zapreka i intenzivniju suradnju s lokalnom vlasti. U Institutu za turizam Republike Hrvatske vide velik potencijal za rast turizma. Do 2020. inozemna turistička potrošnja mogla bi iznositi do 14 milijardi eura, a domaća potrošnja unutar turističkog sektora mogla bi se popeti i na 1,7 milijardi eura.

Kad je riječ o kampovima, očekuju se gradnja novih 10 tisuća mjesta i znatno podizanje standarda. Pod tim se ponajprije misli na povećanje kvalitete postojećih kampova, što podrazumijeva gradnju wellness-centara, bazena, sadržaja za djecu. Parceliranje bi trebalo biti raznoliko i parcele veće, a trebalo bi i proizvodno diferencirati kampove, dakle odrediti jesu li butik, obiteljski, tranzitni, jesu li pokraj seoskoga gospodarstva i sl. Osmišljavanje nove ponude uključilo bi od pet do sedam novih srednje velikih kampova i 50-ak malih obiteljskih, i to pretežno na otocima ili u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Državni poticaji bili bi financijski: uključivali bi nepovratna sredstva MINT-a, HBOR-ovo kreditiranje te uspostavljanje programa financiranja razvoja turizma na kontinentu. Fiskalni poticaji uključivali bi smanjenje PDV-a u ugostiteljskom sektoru, porez na dobit novih projekata (5-10 godina) te manja parafiskalna davanja za sve nove, osobito zelene projekte.