Otvarat ćemo manje trgovine u Zagrebu, Istri i većim gradovima

Član Uprave Mercator Grupe Igor Maroša u novoj ekipi, koja je u lipnju preuzela vođenje slovenskoga trgovačkog lanca, ima zadaću brinuti se za slovensko i hrvatsko tržište. U Mercator je došao iz konzultantske kuće A. T. Kearneyja i ima dugogodišnje iskustvo s Mercatorom te trgovinskim sektorom. Glavni je zadatak nove uprave preokrenuti negativne trendove u poslovanju koji su u devet ovogodišnjih mjeseci rezultirali gubitkom od 22 milijuna eura. Dok se prošla uprava Mercatora na čelu sa Žigom Debeljakom aktivno protivila prodaji Mercatora, konkretno Agrokoru, nova garnitura zauzela je neutralno stajalište. S Marošem razgovaramo o aktualnom stanju i novoj Mercatorovoj strategiji.

Zadnji rezultati poslovanja pokazuju daljnje povećavanje gubitaka. Koji su glavni dijelovi strategije kojom nova uprava planira preokrenuti negativan trend? – Mercator Grupa do 2016. planira ostvariti četiri posto marže EBIT, što znači 77 milijuna eura dobiti. Ključna je promjena da će se Grupa u idućem razdoblju usredotočiti na osnovnu djelatnost na pet glavnih tržišta: Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru. Izlazimo iz Bugarske i Albanije jer smo procijenili da u kratkoročnom razdoblju nemamo preduvjeta za ostvarenje većih tržišnih udjela. U postizanju strateških ciljeva usredotočit ćemo se na četiri stupa: optimiranje poslovanja radi povećanja produktivnosti od tri posto na godinu, povećanje profitabilnosti (uspostava globalne nabave, optimizacija maloprodajne mreže i poboljšanje upravljanja kategorijom), fokus na potrošača i cjenovnu percepciju te rast na osnovnim tržištima. Mercator se u prošlim razdobljima više fokusirao na rast, a nije imao zadovoljavajuće stope profitabilnosti, koje sad moramo povećati na svim razinama.

Kako Uprava planira ‘maksimirati vrijednost za dioničare’? Koliko je dosadašnjem padu rezultata pridonio fokus prijašnje uprave na prodaju? – Mercator se posljednjih godina suočavao s neprestanim prodajnim procesima, što je oslabilo fokus na osnovnu djelatnost. Ako vlasnici žele maksimirati vrijednost kompanije, menadžment treba poboljšati Mercatorovu kondiciju. U 2013. planiramo ostvariti 2,9 milijardi eura prihoda od prodaje i tri milijuna eura dobiti, a 2016. planiramo prihode od prodaje od 3,3 milijarde eura. To su ciljevi naše strategije koje su potvrdili dioničari.

U Hrvatskoj bilježite najveći gubitak, zašto je poslovanje na ovom tržištu i dalje negativno? – Za Mercator Grupu Hrvatska je važno tržište jer se tu ostvaruje 13 posto prodaje. Mercatorovo je poslovanje stabilno, Getro s druge strane zahtijeva daljnje fokusiranje na potrošača. U Hrvatskoj ćemo profitabilnost ostvarivati povećanjem marže i nabavnih uvjeta s pomoću sinergije sa Slovenijom, odnosno zajedničkim nastupom prema dobavljačima i povećanjem Getroove produktivnosti. Pri tome ćemo rebrendirati pojedine Getroove lokacije u Mercator i optimirati logistiku jer u Hrvatskoj imamo 50 tisuća četvornih metara skladišnog kapaciteta kojim možemo postaviti bolju logističku infrastrukturu za Sloveniju i Hrvatsku.

Što Mercator planira u Hrvatskoj? Kako namjeravate promijeniti cjenovnu percepciju i kad se očekuje dobit? – Nismo više najsukuplji trgovački lanac u Hrvatskoj. Posljednjih godinu dana intenzivno mijenjamo cjenovnu percepciju, ali zadržavamo standard ugođaju u kupnji, što je naša komparativna prednost. Razvijat ćemo manje formate na urbanih područjima fokusirajući se na širenje maloprodajne mreže u Zagrebu, Istri i većim gradovima. Intenzivnije ćemo razvijati proizvode trgovačke marke jer u Hrvatskoj gotovo svaki dan na police plasiramo novi artikl trgovačke marke. Očekujemo pozitivne pomake u rezultatu iz osnovne djelatnosti do kraja 2013., a rast na tržištu do 2016. U Hrvatskoj nam je također cilj zadržati tržišni udio, s time da tu ima još prostora za investicije. Naš prvi cilj nije rast prihoda, nego profitabilan rast.

Kako ćete oživiti Getroove lokacije? – Getro je specifičan format i želimo ga prilagoditi novim tržišnim uvjetima. Getroi na pojedinim lokacijama postaju mali trgovački centri sa širom ponudom, poput trgovine namještajem Jyska ili M-Tehnike, dakle komplementarnom ponudom. Ovisno o preferenciji kupaca mikrolokacije, pojedine Getroe rebrendirat ćemo u Mercator. Koncept Getroa sad je mnogo bolji nego prije nekoliko godina, ali treba ga još re-strukturirati.

Mercator u Sloveniji gubi tržišni udio pred konkurencijom, hoćete li moći zadržati sadašnji položaj? – Ulaskom diskontnih trgovaca struktura se promijenila i tržište je zasićeno. Slovenija je među prvim europskim državama prema broju četvornih metara trgovina po stanovniku, zato je prostor za širenje minimalan. Najveći smo trgovac u Sloveniji, cilj nam je učvrstiti položaj i ne pasti ispod tržišnog udjela od 30 posto te intenzivnije raditi na cjenovnoj percepciji.

Kako će se Mercator postaviti prema diskontnim lancima na čelu s Lidlom koji zauzimaju sve snažnije položaje u Sloveniji i Hrvatskoj? – Diskonti će i dalje pokušavati širiti svoje udjele, ali to ima svoje granice. Naš je fokus zadržati ili povećati tržišne udjele na dosadašnjim tržištima. U Mercatorovoj strategiji opredijelili smo se za to da ćemo kupcima nuditi sve što nude diskontni trgovci, pa i više od toga.

Mercatorove investicije već su drastično pale posljednjih godina. Imate li sad financijske snage za nova ulaganja, akvizicije..? – Mercator Grupa u idućem će se srednjoročnom razdoblju, od 2013. do 2016., usmjeriti prema ulaganjima s najvećim potencijalom rasta i profita. Nove prodajne površine ostvarivat će se najprije zakupom u većim gradovima te će se ulagati u obnovu i unapređenje maloprodajne mreže. Od 2013. do 2016. uložit ćemo ukupno 280 milijuna eura na razini Grupe. Početkom prosinca u Zagrebu ćemo otvoriti novu Mercatorovu trgovinu na Savici, preuređeni hipermarket u Karlovcu te novosagrađeni market u Kurilovcu. Uvijek smo zainteresirani za akvizicije, ciljamo na manje formate koji imaju potencijal za profitabilnost i rast.

Velik je uteg dug koji je premašio milijardu eura. Koliko monetizacija nekretnina, s obzirom na pad tržišta, može pomoći u smanjenju zaduženosti? – Dug planiramo smanjiti i povećanjem profitabilnosti. Jasno je da toliko dug dugoročno nije održiv, zato na tome intenzivno radimo. U strategiji poslovanja planiramo do 2016. smanjiti financijske obveze za 500 milijuna eura. U sklopu projekta monetizacije već smo dobili neobvezujuće ponude od zainteresiranih investitora. Monetizacija je kombinacija prodaje i dugoročnog zakupa pa kretanje tržišta nekretnina ne utječe kao u klasičnoj prodaji stanova. U tijeku je drugi krug pregovora, u kojemu bismo trebali dobiti i obvezujuće ponude.

Dobavljači u Hrvatskoj žale se da je Mercator počeo više kasniti s plaćanjem, što je razlog? – To je opći tržišni problem. Na svim tržištima na kojima poslujemo, ne samo u prehrambeno-trgovačkoj djelatnosti, postoji likvidnosni problem. Važno je da partnerski radimo s dobavljačima i nastojimo zajedno naći rješenja koja su održiva za obje strane.

Kakvi su planovi s Modianom, Intersportom, koji su lani izdvojeni iz Grupe, i M-Tehnikom? – Ključni programi moraju sami sebi osigurati profitabilan rast. Intersport je regionalno uspješan brend i nastavit ćemo djelovati u tom smjeru. U Modiani poboljšavamo ponudu da bi bila konkurentnija multinacionalnim trgovcima, a M-Tehnici trebaju novi fokus i sadržaj u kojem će se specijalizirati. Ta smo društva odlučili pripojiti osnovnoj djelatnosti jer će se tako u regiji lakše provesti korporativna strategija Mercatorova brenda. Prije dvije godine, kad su se pripremala za prodaju, bila su izdvojena, no to bi sad bilo teško postići.

Hoće li se nakon ulaska u EU nešto promijeniti u odnosu s hrvatskim dobavljačima? – Nakon ulaska u EU ukidaju se carine i prelevmani i standardizirat će se uvozno-izvozne regulative te administracija. Važne promjene događat će se i dobavljačima i nabavnim lancima. Potrošač se kratkoročno neće promijeniti nakon ulaska u EU, ali ponuda trgovaca hoće. Mnogo ćemo lakše iskorištavati sinergiju između Slovenije i Hrvatske, zbog čega će se diverzificirati ponuda za kupca. Na polici ćemo staviti samo robu koju potrošač želi i traži. Nakon ulaska u EU brže će se i jednostavnije raditi s lokalnim dobavljačima, iako i sad dobro surađujemo. U Sloveniji imamo 70 posto slovenskih dobavljača na policama, u Hrvatskoj 67 posto hrvatskih proizvođača, i to se neće previše promijeniti. Vidim velik potencijal u plasmanu hrvatskog voća i povrća u Sloveniju, ali obrnuto, nekih slovenskih proizvođača u Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u EU važan je za Mercator, zato je i uveo funkciju člana Uprave za Sloveniju i Hrvatsku.

Jedan od glavnih trendova u maloprodaji jest rast trgovačkih marki. Kakvu je strategiju za to pripremio Mercator? – Trgovačka marka Mercatora strateški je važan projekt i ima pozitivan trend. Planiramo omogućiti još veći cjenovni raspon proizvoda jer je važno pokriti sve cjenovne ränge u kategoriji proizvoda, od premium do najjeftinijih. Trgovačke marke rastu 10 posto na godinu, ali ima još prostora za rast, ovisno o kategoriji i snazi A-brenda. Za proizvode trgovačke marke biramo najbolje na lokalnom tržištu i trenutačno radimo s više od 80 hrvatskih proizvođača i dobavljača.