Transformirani psi rata

Iako je danas nakit svakodnevnica mnogih muškaraca, trebate paziti da ne podsjećate na Mišu Kovača iz 70-ih, Delboya iz legendarnih ‘Mučki’ ili balkanskog mafijaša iz 90-ih.

Većina muškaraca, što tajno, što javno, voli plemenite kovine, i to ne samo u obliku ulaganja u, primjerice, zlatne poluge, nego u narukvice, ogrlice, prstenje, pucad za manšete, pa i igle za kravate. Tajna je u tome što suvremeni muškarac sve više važnosti pridaje svom izgledu, a to se vidi i u izboru nakita. Srećom, vrijeme zlatnih pečatnjača je iza nas. Još ih možete nabaviti samo putem oglašava ili ako ih baš naručite od nekog, zlatara kojemu je važna zarađa nego savjetovanje klijenta kako da izbije neku modnu katastrofu.

U pravilu muški je nakit oskudniji, manje raznolik i kičast nego ženski. Trebao bi biti grublji, veći i muževniji, što potvrđuje odabir mnogih muškaraca koji najčešće nose jedan komad, uglavnom većih dimenzija. To opet znači da je premium nakit teži, a time i skuplji.

Jednako tako, sve je manje i debele zlatne lanace kao obilježja balkanskih mafijaša iznjedrenih iz proteklog rata te posljednje pljačke i privatizacije. I pripadnici podzemlja (barem u Hrvatskoj) više ne nalikuju na tjelesne čvare (zlatni lanac i trenirka) i ljubitelje borilačkih sportova (sve to plus volovski vrat i ‘nušerica’), nego na uljedene biznisnike u Bosovim odijelima i sa skupim, decentnim satom (zlatni Rolex također je ‘ouš’). Kako su promijenili modni stil, tako su nekako postali i ugledni gradani u društvu, odnosno i modna transformacija pomogla im je da od običnih gangstera i pasa rata (ratnih profitera) postanu uspješni poduzetnici. Naravno, svi mi znamo da vuk dlaku mijenja, ali ne i čud, no tzv. vanjski izgled tema je ovoga članka.

Dalje, iako je danas nakit svakodnevnica mnogih muškaraca, trebate paziti da na kraju ne podsjećate na Mišu Kovača iz 70-ih, Delboya iz legendarnih ‘Mučki’ ili gore opisana balkanskih mafijaša iz 90-ih. Konzervativniji pripadnici muškog spola još će reći da je sat ne samo najvažniji nego i jedini primjer modnog detalja pravog muškarca koji ne ostavlja sumnju u njegovu ‘orijentaciju’. Pritom još prolazi vjenčani prsten koji mnogi odano nose iako je to odanost i vjernost boljoj polovici često upitna u praksi. Oni manje zarobljeni u određenim predrasudama spremno su pravljati nošenje nakita kao sastavni dio svoga modnog stila, ali i pokazatelja statusa.

Istina, naučni možda nisu njihov prvi izbor (to ostavimo ipak tinejdžerima, alternativcima i očušanim rock-glazbenicima), ali lančići, ogrlice, narukvice, manšete, prstenovi i razni privjesci svakako jesu. Svjesni toga, svjetski brendovi i modne kuće već odavno dizajniraju specijalne linije nakita za muškarce. Kolekcije se često sastoje od mnogo tankih, kožnih i metalnih narukvica u različitim bojama i oblicima, ali ni zlato, ni srebro ni drugi plemeniti metali nisu izuzetak. Muškarci vole i nakit izrađen od nehrđajućeg kvarčkog čelika u kombinaciji s drugim materijalima, od titanijuma pa i od magneta.

Najvažnije je u cijeloj priči s nakitom to da ne pretjerate u ukrašavanju. Ovdje vrijedi pravilo ‘bolje manje nego više’. Ne kopirajte nikoga (glumcu Johnnyju Deepu možda pristaje kada nosi nekoliko lančića i kad ne glumi gusara s Kari, ali taj stil neće proći na poslovnom sastanku s klijentima). Stoga, samo umjereno i decentno.

U pravilu muški nakit je oskudniji, manje raznolik i kičast (srećom) nego ženski. Trebao bi biti grublji, veći i muževniji, što potvrđuje odabir mnogih muškaraca koji najčešće nose jedan komad, uglavnom većih dimenzija (muškarci su već poslovično opterećeni veličinom), a to opet znači da je teži, a time i skuplji. Također, muškarci vole tematski nakit, žele nešto što simbolizira njihove osobine ili afinitete. A upravo su ručni rad i originalnost obilježje nakita dizajnera Thomasa Saboa, koji živi i radi u Austriji, a podrijetlom je Mađar.

Kao pripadnik svijeta glamura zadovoljava se samo kvalitetnim materijalima poput nehrđajućeg srebra, cirkona, keramike te poludragog kamenja. Već nekoliko godina u ponudi ima i mušku kolekciju nakita, uglavnom od srebra i s misterijskim simbolima. Ako ste odabrali njegovu kolekciju Buntovnik u srcu, nemamo ništa protiv, samo pazite da budete buntovnik s mjerom.

Buntovnike voli i renomirani francuski brend Cartier, što je dokazao kolekcijom narukvica Juste un clou, što bi značilo ‘samo čava’. Narukvica u obliku svijenog čavla originalno potječe iz 1970-ih i zlatne ere Studija 54, a posebno za Cartier dizajnirao ju je Aldo Chipuro. Čavli su, naravno, od zlata ili bijelog zlata savijenog u narukvicu, a stoe između 3000 i 7500 američkih dolara.