Korisnici PANTHEON-a spremni su za fiskalizaciju! Jeste li i vi?

Krizu na europskome bankarskom tržištu ruski Sberbank shvatio je kao priliku. Kupnjom Volksbank Internationala napravio je prvi korak, zatim je dodao turski Denizbank, a sad je na njegovoj meti Hypo banka. Govori se da ga zanimaju i hrvatski HPB te Croatia siguranje. A na tome, zacijelo, neće stati ambicija Germana Grefa, bivšeg ministra i ljubitelja fitnessa.

Najveća ruska banka Sberbank, kako se čini, u idućih će nekoliko godina postati ozbiljna igračica, ne samo u regiji nego i na globalnoj bankarskoj sceni. Nakon što je u početkom godine preuzeo austrijski Volksbank, a zatim i turski Denizbank te bacio oko na poljsko tržište, ruski bankarski div spominje se kao najizgledniji kandidat za preuzimanje Hypo Alpe Adria-Banka, odnosno njegovih podružnica u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sloveniji.

Austrija je, naime, početkom mjeseca, u skladu s najavama s početka godine, službeno počela prikupljati ponude za preuzimanje HAAB-ova poslovanja u pet jugoistočnoeuropskih zemalja. U tome prodajnom paketu riječ je o bankama čija je ukupna bilanca gotovo 11 milijardi eura, a mogu se pohvaliti i s 1,1 milijun klijenata te 250 poslovnica, za što je, navodno, najozbiljnije zagrizla najveća ruska banka Sberbank.

Daljnje povećavanje zastupljenosti te banke u regiji bilo bi u skladu s njezinim najavama prema kojima do 2014. od pet do sedam posto ukupnih prihoda planira ostvariti u međunarodnom poslovanju. Nakon pripajanja Volksbank Internationala, koji je osim u Hrvatskoj zastupljen u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj te Ukrajini, preuzimanje Hypova poslovanja u regiji logičan je korak za banku koja ne krije kako ima ambiciju postati snažna svjetska igračica, a German Gref, čovjek na čelu Sberbanka, želi biti onaj koji će je uvesti u to visoko društvo.

Sberbank je najveća banka u Rusiji u većinskome državnom vlasništvu i s aktivom i udjelom u kapitalu koji prelaze četvrtinu ukupnoga ruskog bankarskog sustava. Njezina lanjska bruto dobit pokrila je 47 posto ukupne bruto dobiti banaka Ruske Federacije. Još 1841. osnovao ju je ruski car Nikolaj I. kao štednu banku, a danas je glavna u segmentu depozitnog poslovanja i najveća pojedinačna zajmodavka ruskoga gospodarstva. Inače, osim po najnovijim akvizicijama ta banka poznata je po svome prvom čovjeku – jednoj od najistaknutijih figura ruske novije povijesti, diplomiranom pravniku i zaluđeniku fitnessom poznatom po bliskom odnosu s Vladimirom Putinom. German Gref na čelu je Sberbanka od 2007. i pripišuju mu se zasluge za osvremenjenje i pojednostavnjenje poslovanja uspavanog diva.

Već je sad prema Bloombergovu popisu najvećih banaka u Europi Sberbank na drugome mjestu, s tržišnom kapitalizacijom od 59 milijardi eura. Na popisu najvećih banaka na tržištima BRIK-a zauzeo je šesto mjesto pozicioniravši se iza ICBC-a, China Constructiona, Agriculture Bank of China, Bank of China i Itau Unibanca. U Sberbankovoj je poslovnoj mreži 17 regionalnih banaka s više od 19 tisuća poslovnica na cijelom teritoriju Ruske Federacije. U njoj su i banke kćeri u Bjelorusiji, Ukrajini i Kazahstanu, predstavništva u Kini i Njemačkoj te podružnica u Indiji. Banka neto dobit u 2011. bila je 10-ak milijardi dolara. O njezinoj veličini govore i podaci o klijentima: 70 milijuna fizičkih osoba, 1,5 milijuna poslovnih subjekata, 35 milijuna korisnika mobilnog bankarstva te 29 milijuna korisnika online bankarstva. Za fizičke osobe Sberbank na godinu obavi čak milijardu transakcija.

Iako se i prije spominjao kao potencijalni kupac Hypa, ali i hrvatskog HBP-a, na naše tržište zakoračio je u veljači ove godine preuzimanjem Volksbank Internationala, koje ga je stajalo 505 milijuna eura. Tom akvizicijom dobio je tržišta u sedam novih zemalja i pola milijuna klijenata fizičkih osoba, 62.000 malih poduzetnika te 16.000 klijenata pravnih osoba.

Već su tad u Sberbanku istaknuli da je kupnja grupacije Volksbank Internationala važan korak u ostvarenju njihove strategije i nastojanja da stvore ustinu globalnu financijsku korporaciju. Rekli su da su zahvaljujući svojem kapitalu i pristupu izvorima financiranja odlično pozicionirani za daljnji rast na srednjoeuropskim i istočnoeuropskim tržištima, na kojima ima velikog potencijala za to. Ta transakcija prva je važnija akvizicija ruske banke izvan granica Zajednice neovisnih država i posljednji korak u transformaciji iz ruske financijske ustanove u jednu od glavnih međunarodnih bankarskih grupacija.

Nakon preuzimanja Volksbanka čelnici ruskog Sberbanka isticali su da im je prvotna zadaća odrediti smjer Volksbankova poslovanja u regiji i da ne razmišljaju o skorašnjim novim akvizicijama. Tad su naglašavali da su preuzimanjem Volksbanka dobili dobru bazu klijenata malih poduzetnika, no da prije svega žele ojačati segment poslovanja s korporativnim klijentima. Iako je drugi čovjek banke Sergej Gorkov tad otklonio mogućnost preuzimanja HPB-a, za čiju je privatizaciju nedavno izabrana i savjetnica Confida-revizija, otvorenim je ostavio ‘suradnju’ s Croatia osiguranjem.

Najveća transakcija u ovom dijelu Europe pak bila je Sberbankovo preuzimanje turske banke Denizbank zaključeno u rujnu, vrijedno 2,8 milijardi eura. Ruski Sberbank tom je akvizicijom, nakon što je prethodno kupio austrijski Volksbank, snažno iskoračio u inozemstvo. Denizbank je šesta po veličini privatna banka i deveta banka ukupno u Turskoj prema pokazatelju ukupne konsolidirane aktive. U prvih šest mjeseci 2012. iskazao je neto dobit od oko 135 milijuna eura te je drugi najveći turski zajmodavac u poljoprivrednom sektoru. Predviđa se da će u ovoj godini ostvariti neto dobit od 400 milijuna dolara i da bi se ta brojka iduće godine trebala popeti na 600 milijuna dolara.

Preuzimanjem Denizbanka ruski je div dobio odličnu platformu za širenje segmentom kreditiranja poljoprivrede te malih i srednjih poduzeća. Banka osim u Turskoj posluje u Rusiji i Austriji. U Sberbanku se nadaju da će tim preuzimanjem učvrstiti odnose s Turskom, drugom najvećom ruskom trgovinskom partnericom, čija uloga u ruskoj ekonomiji jača iz dana u dan. Naime, trenutačno je više od 1400 ruskih kompanija na turskom tržištu, uključujući rusku državnu agenciju za atomsku energiju – Rosatom.

No Sberbank, čiji je motto ‘Uvijek blizu’, ne planira se zaustaviti na tome, podsjećajući pritom mnoge na ponovnu gradnju bankarske verzije staroga sovjetskog bloka. Prošloga se mjeseca na predstavljanju rezultata poslovanja šef Sberbanka German Gref ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, naime, pohvalio da je banka na svim važnim jugoistočnoeuropskim tržištima – osim jednom. Tiha patnja ruskog diva ulazak je na poljsko tržište, a sudeći po ozbiljnim najavama prvog čovjeka Sberbanka, to će se dogoditi čim se ustali poslovanje u zemljama u koje je tek stigao. Povlačenje zapadnih bankarskih grupacija okrznutih krizom iz tog dijela Europe pritom je faktor koji Sberbanku itekako ide na ruku. To je proljetos potvrdio i Segrej Gurjev, član Nadzornog odbora Sberbanka, rekavši kako se prilike za kupnju nameću same od sebe i potvrdivši kako će se Sberbank širiti i prije nego što eskalira europska dužnička kriza.

• Ovakve prilike nisu česte i oni koji žele kupovati sad mogu birati – rekao je Gurjev.

Najveća ruska banka do početka financijske krize bila je relativno nepoznata Zapadu. Tek s njezinom eskalacijom počinje se širiti i postaje najveća banka u Kazahstanu te jedna od najvećih u Ukrajini, a kupnjom Volksbanka i Denizbanka dobiva ulaznicu za važna regionalna tržišta.