Povijesni krah Ivana Ergovića

Kralj Nabukodonosor za jednu od svojih omljenih žena ili ljubavnicu u okolici današnjeg Bagdada u Iraku, 600 godina prije Krista, navodno je uredio Babilonske viseće vrtove. Iako nema dokaza da su doista postojali, smatrani su svjetskim čudom.

Otkad je prije dvadeset godina princeza Carolina od Monaka kupila lubutanke, žene maštaju o štiklama prepoznatljivih crvenih potplata. Najjeftinije cipele iz tvornice slavnoga pariškog dizajnera Christiana Louboutina stoje oko 3700 kuna, prosječna im je cijena dvaput viša, ali za najskuplje treba izdvojiti i nekoliko tisuća eura.

Heidi Montag, američka televizijska zvijezda i pjevačica, priznala je da je Ryan svojim skalpelom najmanje desetak puta intervenirao u njezin prirodni izgled promijenivši joj tako život, kao i mnogim njezinim kolegama i kolegicama.

U londonskom salonu Trevora Sorbiea, jednog od najpoznatijih svjetskih frizera, taj užitak stoji 125 funti. Sintica, tvrdi Sorbie, koji bi svoje umijeće mogao naplatiti nekoliko puta skuplje, ali ne želi prodavati svoju frizersko-umjetničku strast. No Sorbiev konkurent Martyn Maxey, višestruko nagradivani frizer iz Londona, u vrlo kratkom vremenu osvojio je simpatije najzahtjevnijih zvijezdi poput Naomi Campbell i Elle McPhearson, a njegova je klijentica i Cherie Blair, supruga bivšega engleskog premijera Tonyja Blaira.

Chanel No. 5 je sinonim za parfem i profijen ukus, kao što su Francuzi zaslužni što je parfemom nazvan miris zapaljenih štapića i razvoj industrije parfema. Ali vratimo li se na začetak povijesti parfema, priznanje treba odati civilizacijama Mezopotamije i drevnog Egipta, koje su utjecale na pojavu mirisa koji se danas koriste masovnije nego ikad prije. Prije četiri tisuće godina Mezopotamci su zapalili prvi mirisni štapić, a ubrzo nakon toga počeli otapati cvijeće u vodi i ulju. Egiptanci su osim cvjetnih mirisa cijenili i miris meda i cimeta, a općenito sve što je ugodno mirisalo smatrali su vrijednijim od zlata. Egiptanski kraljevi sadili su cvijeće radi mirisa koji su korišteni, osim u religijskim obredima, i za osobnu uporabu bogatog sloja društva.

Skupe cipele, frizura, parfem, a nema dijamanata. E, ne može! Pametne djevojke tvrde da su dijamanti ženi najbolji prijatelj, ali mogu biti i neprijatelj, pogotovo ako su ukleti poput Hopeova plavog 112-karatnog dijamanta, ukradenog s kipa hinduske božice Site. Francuska kraljica Maria Antoinetta nosila ga je i ostala bez glave na glavu. Nakon što se njime samo jednom ukrašio francuski kralj Louis XIV, umro je oboljelši od malih boginja, nesreću je doživio i vlasnik dijamanta Henry Thomas Hope.

Samo je pariška draguljarnica Cartier, kroz koju je prošao dijamant Hope, ostala poštovana i već je 156 godina najpoznatija na svijetu. Nakitom, krunama i satovima opskrbljuje kraljeve, šeike i sultane diljem svijeta, ali i sve one ‘jadnike’ koji mogu izdvojiti najmanje 15 tisuća eura za prsten.

Osim mita o kraljici Kleopatri, Istok, a i cijeli svijet, vjeruje i u mit o visećim vrtovima koje je u Babilonu, antičkom gradu u Mezopotamiji, u okolici današnjeg Bagdada u Iraku, 600 godina prije Krista, navodno uredio kralj Nabukodonosor za jednu od svojih omiljenih žena ili ljubavnica. Babilonski viseći vrtovi, iako nema dokaza da su doista postojali, smatrani su svjetskim čudom. Kako je nemoguće posjetiti nepostojeću čudotvornu, popisu turističkih želja treba dodati drugo svjetsko čudo. Još jedna velika istočnjačka ljubav rezultirala je svjetskim čudom, Taj Mahalom u indijskom gradu Agri. Riječ je o grobnici koju je mogulski šah Jahan podigao za svoju suprugu, kraljicu Mamtuz Mahal, 1640. godine. U to je vrijeme mogulskih dinastija vladala Indijom, a mauzolej Taj Mahal najljepša je građevina islamske arhitekture. Nesebični i zaljubljeni Šah Jahan prekrasnom je građevinom Taj Mahalom nemanjerno obogatio povijest svjetske arhitekture. Tko je u to vrijeme mogao pretpostaviti da će Taj Mahal biti među najposjećenijim mjestima na svijetu i pod zaštitom UNESCO-a.

Ipak nije sve zadovoljstvo u klasični i romantici, nove tehnologije iškazuju oduševljenje i mogu se bez premišljanja ubrojiti na novi popis svjetskih čuda. Omogućuju posve nov način komunikacije, pogotovo ako je njima opremljen automobil, i to ne bilo kakav nego policijski. Zašto se uostalom, za promjenu, ne bi uživalo i na poslu? Da policijske jurilice budu što uzbudljivije i inovativnije, zajednički su se pobrinuli Motorola Solutions i General Motors koji, prema najnovijim vijestima, stvaraju PPV and Detective Caprice Chevrolet, policijski automobil budućnosti.

Taj inovativni proizvod bit će na tržištu već ove godine, a Motorola Solutions, svjetski poznata tvrtka tehnologija za sigurnu komunikaciju, opremila je automobil kamerama, sirenama, najsuvremenijim softverom i aplikacijama koje se aktiviraju glasom te ostalom vrlo skupom opremom. Taj sustav može primati informacije od izvanjskih kamera, automatski prepoznati registarske tablice snimljene kamerama s kojima je povezan poseban softver te odašiljati podatke u svrhu kontroliranja sigurnosti prometa. U prtljažniku instaliran je dio hardvera, a svaku radnju u automobilu moguće je pokrenuti glasovnom naredbom. Ako se automatskom provjerom registarskih tablica utvrdi da je riječ o sudioniku zločina, nesreće ili samo neplaćenoj kazni, sustav automobila upozorit će policajca koji ga vozi. Taj program može registrirati do deset tisuća tablica tijekom jedne smjene, a zapisi se trajno čuvaju. Uza sve te prednosti, automobil je posebnim programom povezan i s policijskom postajom, u kojoj u svakom trenutku znaju što se događa s ekipom na terenu.