Okrugli stol: Zašto gospodarstvo skrivamo ispod tepiha

Jedan od uzroka financijske krize počiva upravo na nesporazumu između gospodarstva i novinarstva – bespogovorno se prihvaćalo ono što su glasnogovornici velikih kompanija prezentirali javnosti. Budućnost je iskrenost i transparentnost jednih i drugih.

Krugli stol ovih dana vrlo aktuelnog naziva ‘Zašto skrivamo gospodarstvo ispod tepiha’ održan na trećem po redu AutoZubak Poslovnom klubu otvorio je Dejan Ljuština, izvršni direktor Odjela consultinga PwC, rekavši da je ključno poglobiti širu sliku odnosno kamo mediji idu globalno te najavio rast medija u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Prema njegovim riječima, tradicionalni tiskani mediji trebali bi rasti prema najnižoj stopi, a za internet i televizijsko oglašavanje očekuje se veći rast. To će, rekao je Ljuština, dovesti do toga da digitalno oglašavanje 2016. godine dosegne čak 30 posto. Taj će rast ipak ići na uštrb nekih drugih segmenata te će B2B oglašavanje tako bilježiti pad.

• Mobilno oglašavanje do sada nije opravdalo očekivanja, ali očekujemo da će ubuduće znatno rasti – rekao je Ljuština navodeći ujedno i primjer Applea, koji je sve brže rastao usporedno s prodajom svojih proizvoda. Svjetska penetracija pametnih telefona danas iznosi 16 posto, a do kraja 2016. godine bit će 70 posto. Ključnim pitanjem smatra ono pokreću li mediji gospodarstvo ili obratno.

• I jedno i drugo je točno, ali prvo treba poglobiti koju ulogu mediji imaju, jer je nezanemariva i moralna dimenzija odnosno javna uloga medija. No činjenica je da su mediji fundamentalni za gospodarstvo jer se kroz njih stvaraju brendovi. A brendovi kreiraju izvoz i stvaraju nova radna mjesta. Facebook je u SAD-u stvorio 122.000 novih radnih mjesta, a kreirano je novih 12,9 milijardi dolara. Da mi u Hrvatskoj imamo vlastiti Facebook – ne bismo uopće imali nezaposlenih – zaključio je Ljuština.

Na pitanje marginaliziranju li mediji gospodarstvo osvrnuo se i Robert Čoban, direktor Color Press Grupe iz Srbije.

• Izdavačke kuće koje i dalje misle da su u Kanzasu i da se uragan nije dogodio, neće opstati. To se ne događa samo u Srbiji, već i u cijeloj regiji i svijetu. Mislim da ne možemo biti optimistički. Sljedeća godina će što se tiče tiraže biti još gora, pa samo realnim pristupom i cijenama oglasa mediji mogu opstati, a to se može postići kombinacijom tiskanih i online izdanja – rekao je Čoban. Nadodao je i da je nerealno očekivati od medija da budu pokretači niskoprofitne situacije, poput primjerice izvještavanja samo o pozitivnim stvarima.

• Zašto proizvođač alkohola ne proizvodi multivitaminske sokove iako zna da će alkohol kada uzrokovati smrt u prometu? I on bi prema toj logici trebao imati moralnu odgovornost za nesreću. Zašto bi je imali samo mediji? – zapitao se Čoban.

Glavni urednik hrvatskog izdanja Forbesa Viktor Vresnik izjavio je da se u Hrvatskoj gospodarstvo samo čini skriveno.

• Skriveni su zapravo akteri koji se boje Linića i reketara. Mediji su uvijek bili biznis i dijele isti interes i trebaju tražiti zajednički jezik jer su i jedni i drugi posljednjih nekoliko godina bili u prilično gadnim situacijama – rekao je Vresnik.

Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Krešimir Starčević potvrdio je da je utjecaj medija na gospodarstvo ogroman.

• Ima li ima svjetla na kraju tunela ovisi o tome hoće li netko sada ugasiti svjetlo pa ga na kraju tunela upaliti. Zašto oni koji su uspješni ne žele u medije? Vjerojatno su se opekli ili im se obilo o glavu. Kad bi gospodarstvenici znali da je i dobra vijest ono o čemu ljudi žele čitati, bolje bi nam islo – rekao je Starčević i nadodao kako treba razlučiti koji su mediji relevantni za gospodarstvo.

• Čovjek je jedino biće koje može razlikovati pozitivno od negativnog – rekao je Nikica Gabrić, ravnatelj Klinike Svjetlost, dodavši da postoji nekoliko univerzalnih principa koji nas čine ljudima, ali činjenica je da ljudi rade pogreške. Spomenuo je tako primjer Radi mira Čačića te naglasio da je tu ključan čin pokajanja.

Boris Trupčević, direktor Styria Internationala za Hrvatsku, rekao je da u medijima postoji problem načina rasprave o gospodarstvu.

• Prve stranice u novinama u Hrvatskoj su posvećene gospodarstvu, o kojemu priča i kumica s placa. Prije smo imali voljenog premijera, gospodarstvenike poput Ivice Mudrinčića ili pak raznih građevinaca. Svi su htjeli biti kao oni ili htjeli imati njihove dionice i svi smo sudjelovali u tom igrokazu. Jednog je dana netko digao taj ‘tepih’ i sve je isplivalo na površinu. Nema spora da i u medijima i gospodarstvu i PR-u ima dobrih i loših, ali treba otvoriti sve te teme da bismo vidjeli tko je to – rekao je Trupčević. Nadodao je i da mediji ne traže milostinju, ali da treba očekivati ulaganja gospodarstvenika i gospodarstava i to ne samo kroz oglašavanje, već i kroz opću poslovnu pismenost i informiranost.

Direktor predstavništva Privredne komore Srbije Drenislav Žekić rekao je da bi ‘ispod tepiha’ izvukao činjenicu kako smo se regionalno prestali poznavati, a osuđeni smo da gospodarski surađujemo iz čisto pragmatičnih razloga.

• Zemlje regije okrenute su prema Hrvatskoj kao najbližoj okrenutoj europskom tržištu. I Srbija i Hrvatska teško će naći investitore dok ne riješe stvari koje nisu pravno imovinski čiste. Mnogo više hrvatskih tvrtki posluje u Srbiji nego obratno, ali Hrvatska, nažalost, više nije atraktivna za investicije, bar ne onoliko koliko je to sada Srbija. Nikome nije u interesu porušen hotel na Jadranu koji će biti samo izvor novog poreza. Bilo bi dobro da imamo regionalne novine, ali ih nemamo – rekao je Žekić.

Podcijenjenost gospodarstva u medijima predsjednik savjetovanja za Jugoistočnu Europu PwC Andrej Vizjak ilustrirao je analogijom s nacionalnim herojima poput, primjerice, sportaša.

• U poslovnom svijetu nema nacionalnih heroja iako bi prema svojim postignućima oni to itekako trebali biti – rekao je.

Član Uprave Unex grupe Eduard Klein Šumanovac dao je ipak malo drugačiju sliku povezanosti medija i gospodarstva.

• Poznajemo i medije i gospodarstvo, skupo plaćamo istraživanja – oko 150 tisuća eura na godinu. Ni mediji ni gospodarstvo ne mogu opstati bez kvalitetnog oglašavanja. Zato je, primjerice, Todorić sveprisutan kroz medije jer je veliki oglašivač – objasnio je Šumanovac.

Publicist Ante Gavranović osvrnuo se na medijsku situaciju u nekadašnjoj državi kada je gospodarstveni novinar bio najmanje vrednovan. I danas je, smatra, poslovno odnosno gospodarsko novinarstvo podcijenjeno.

• Kod nas poslovno novinarstvo još uvijek nije doživjelo svoju pravu afirmaciju. Interes gospodarstva je da dobije što ljepšu sliku u javnosti, a interes novinara je da tu sliku istinito prikaže i objasni. Edukacijski aspekt novinarstva nikad nismo pokrili, nikada nismo objasnili zašto se nešto događa. Ova financijska kriza nastala je upravo na nesporazumu između gospodarstva i novinarstva – apologetski se prihvaćalo ono što su glasnogovornici velikih kompanija prezentirali javnosti. Negativna uloga prijepada i ekonomskim analitičarima koji nisu prepoznali što dolazi – istaknuo je Gavranović. Smatra također da je problem u neoliberalizmu, koji je srušio vrijednosti, a nije sagradio nove, što se odražava na medijima koji ne znaju domete novih vrijednosti.