Kapa dolje, gospodine Škojo!

Dok gledatelji i čitatelji s entuzijazmom upijaju savjete kuhara sa statusom zvijezda i u kućnoj radiosti pokušavaju ponoviti njihove kulinarske majstori, medijska scena iz dana u dan postaje bogatija za nove gastroblogove, portale, magazine, novinske priloge i kulinarne emisije.

U ovo veoma teško vrijeme za sve kompanije, pa tako i hrvatske medije, gastronomija se pokazala kao iskušan recept za uspjeh. Gotovo na sam spomen hrane povećavaju se naklade, televizije bilježe rast gledanosti, a gastroportal korisnike broje u milijunima. Da ‘hrana hrani medije’, zaključili su i medijski stručnjaci na panelu Weekend Media Festivala u Rovinju te potvrdili spremnost oglašivača za ulaganje dodatnog novca u medijske projekte s gastropredznakom. Nacionalnu gastroeuforiju strateškim smo promišljanjem uspješno iskoristili i u odnosima s javnošću demonstrirajući kreativnost u pronalasku neočekivanih sinergija između gastronomije i brenda, bilo da je riječ o organizaciji, proizvodu, odredištu ili nečemu četvrtom.

Primjerice, ATP turnir u Umagu pokazao je da se od sportskog može uspješno pre-rasti u društveni događaj promišljenim iskorištavanjem gastronomije, koja ujedno karakterizira odredište u koje je događaj duboko integriran. Već treću godinu zaredom iza kulisa sportskih događaja na umuškom teniskom turniru posjetitelji uživaju u najboljem od istarske i međunarodne (jer je riječ o međunarodnom sportskom događaju) gastronomsko ponude na Istria Gourmet Festivalu. Osim što je ATP turnir postao jednim od najvažnijih društvenih događaja u zemlji Umag i Istra i ovim se gastrodogađajem dodatno pozicioniraju kao turističko odredište ljubitelja dobre hrane i vina. Partnerstvo Zagrebačke banke sa Zagreb Wine Gourmet Weekendom primjer je pak kako gastrodogađaj može poslužiti kao izvrsna platforma za promijenju kompanija kojima hrana i piće nisu osnovna djelatnost. Zagrebačka banka dobila je ne samo izvrstan komunikacijski kanal prema građanima i poduzetnicima enogastro-nomskih poriva koje podupire svojim kreditnim linijama nego je surađnju s obrtnicima, jednima od svojih ključnih klijenata, podignula na sasvim novu razinu.

Nešto drugačiji pristup imala je Karlovačka pivovara, koja je u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu osmislišla i postavila zanimljivu i vrlo posjećenu izložbu ‘Idemo na pivo!’. Gastronomija je bila samo jedan od elemenata kulturološkog i antropološkog aspekta kulture konzumacije piva, no odigrala je važnu ulogu u pozicioniranju Karlovačke pivovare kao predvodnika pozitivne priče o pivu i ambasadora pivske kulture općenito. Navedeni primjeri pokazuju da one organizacije koje svoje ciljeve mudro povezu s atraktivnom pričom kakva je danas gastronomija mogu na mnogo načina poboljšati ugled i odnose s ključnim javnostima.

U prvih devet mjeseci Kraš je povećao izvoz na tržišta Saudjske Arabije, Njemačke, Velike Britanije i Kosova. Na prodaju na domaćem tržištu i dalje utječe pad kupovne moći.

Zagrebački je Kraš u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvario jedan posto veće prihode i jednako toliko manje rashode nego u istome lanjskom razdoblju. Njegovi su ukupni prihodi bili 634,4 milijuna kuna, a rashodi 618,2 milijuna. Ostvarena je neto dobit od 12,1 milijun kuna. Konsolidirani ukupni prihodi na razini Grupe Kraš u tom su razdoblju iznosili 717,2 milijuna kuna, a neto dobit na razini Grupe bila je 1,3 milijuna kuna.

U devetomjesečnome financijskom izvješću objašnjeno je da su članice Grupe Kraš na domaćem tržištu ostvarile prihode od prodaje od 396,4 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu Grupi su donijeli 284,2 milijuna kuna. Na obujam prodaje na domaćem tržištu i regionalnima i dalje utječe nastavak pada potrošnje izazvan padom kupovne moći potrošača, iako se i u takvim okolnostima dodatno povećao uvoz konditorskih proizvoda. Kraš je pak povećao izvoz na tržišta Saudijske Arabije, Njemačke, Velike Britanije i Kosova.

Na kretanje ovogodišnjih rashoda nepovoljno je utjecalo povećanje cijena sировina, posebno šećera, brašna, biljnih masnoća i koštunica voća. Dodatno su na kretanje rashoda negativno utjecali veći financijski izdaci za kamate i ulaganja u tržište. Uprava Kraša, kojoj je na čelu Damir Bulić, ne očekuje znatnije poboljšanje uvjeta poslovanja u posljednjemovogodišnjem tromjesječju te njezina poslovna politika i cilj ostaje maksimalna prilagodba promjena u poslovnom okružju i tržišnim trendovima, i to s fokusom na osiguranje tekuće likvidnosti i financijske stabilnosti.

Vlasnik Mlinara Mato Škojo najavio je u razgovoru danomu Večernjem listu širenje u Sloveniju i Mađarsku. Kaže da će mu zbog kapaciteta tvornica kruha u Osijeku, Zagrebu, Križevcima i Poreču domaći tržište uskoro postati premaleno. ‘Međutim, toga smo već dulje svjesni, stoga smo usporedno s ulaganjem u nove pogone i tehnologiju istraživali tržišta cijele regije’, rekao je Škojo. Najavio je otvorenje prvih osam prodavaonica u Sloveniji već potkraj studenoga i istaknuo da želi da u iduću tri godine slovenska divizija Mlinara ima stotinjak maloprodajnih objekata. U siječnju će pak otvoriti prvih pet prodavaonica u najstrožem centru Budimpešte. U idućih pet godina namjerava taj grad premrežiti sa 150 prodavaonica. Svaka čast!

Odlukom Uprave Podravke od 12. studenoga Maciej Tomaszewski imenovan je direktorom srednjeeuropskog tržišta. Rođen je u Poljskoj 1972., 1996. završio je magisterij iz financija, a u internacionalnoj poslovnoj školi u Varšavi dvije godine poslije stekao je MBA. Posljednjih pet godina bio je izvršni direktor u AB Foodsu Poljska, čemu je prethodilo sedmogodišnje iskustvo u toj kompaniji. Ima bogato radno iskustvo u financijskom savjetovanju o preuzimanju i spajanju kompanija te restrukturiranju poduzeća i menadžersko iskustvo u prodaji i proizvodnji.