Ako je upasti u zabludu da o onome što mnogo koristimo mnogo i znamo. Ipak, većina vozača nisu stručnjaci za funkcioniranje automobila. Isto tako činjenica da su društvene mreže jednostavne za korištenje i gotovo svi se njima koriste ne znači da svi znaju dobro komunicirati putem Facebooka ili Twittera. Kad je riječ o kompanijama, stvar postaje još očitija, jer mnogi koji naivno misle da je najmanji problem otvoriti kompanijski profil brzo se uvjeru da je riječ o itekako skliskom terenu. Činjenica da se komunicirati putem društvenih mreža može i u pidžami, bez izlaska iz kreveta ne znači da to nije posao za profesionalce.
Istina, tehnički cijela priča nije prekomplicirana – računalo i dovoljno brza internetska veza – i to je otprilike to.
- I društvene mreže ugradile su u svoje sustave alate koji pomažu (poput mogućnosti programiranja vremena objave sadržaja na Facebooku) ili pak postoje brojni alati (poput HootSuitea) koji olakšavaju organiziran timski rad na vođenju kanala na društvenim mrežama. Dodajte tome i brojne mobilne aplikacije – službene i alternativne – i s tehničke strane zapravo i nema previše izazova, imate brojne alate koji vam pomažu da budete u toku i da pravovremeno reagirate. Novi izazovi uglavnom se pojavljuju kad neka od društvenih mreža promijeni pravila ponašanja, način objave sadržaja ili uvede novu uslugu poput sponzoriranih sadržaja, anketa i sličnog. Važno je pratiti sve te promjene jer mogu znatno utjecati na uspješnost komunikacije na društvenim mrežama – kaže Dario Sušanj, konzultant za odnose s javnošću u Kursor komunikacijama.
Ipak, iako tehnički ne pretjerano zahtjevno, vođenje društvenih kanala za neku tvrtku ili brend u svakom slučaju nije jednostavan posao niti ga takvim treba doživljavati. Brojni, posebice mladi korisnici, okretni su se prema tim kanalima kao svojevrsnoj korisničkoj podršci, čime je njihova važnost bitno porasla.
Što onda kažu oni koji se tim poslom profesionalno bave, koja mreža je zahtjevnija za svladavanje? Ovisi. Vremenski, to je gotovo sigurno Twitter, jer traži bržu reakciju na aktualne događaje. Ako tvrtka želi u živo komunikacijski pratiti, na primjer, poslovnu konferenciju ili stručni skup, to će raditi upravo na toj mreži, što nije lagan posao. Pogotovo kad se uzme u obzir ograničenje u količini teksta koje Twitter stavlja pred svoje korisnike.
S druge strane, svi se slažu da je obujam posla veći na Facebooku, ako ni zbog čega drugog, onda zbog iznimno mnogo ljudi koji se služe tom mrežom.
Todorić, Vlahović, Luković, Prka, Tedeschi, Mudrinić i ostali nisu sjeli za stol samo radi diplomatskog priopćenja. Njihov prvi susret nakon četiri godine mogao bi imati dalekosežne posljedice. Čeka se Vladin odgovor se u priopćenju nigdje izravno ne proziva aktualna vlast. Ide se na konstatacije o ‘kritičnom stanju’, govori se da nedostaje jasna strategija razvoja itd.
Za razliku od novinskih tekstova, u kojima se najvažnija poruka stavlja u prvi odlomak, u tekstovima političke vrste, a poruke sa Savjeta HNB-a to jest, poenta je uvijek u zadnjem odlomku. A u tome zadnjem odlomku stoji neobična i jaka ponuda. Spomenutih ‘jedanaest HUP-ovih’ istaknulo je i ‘OSOBNU spremnost’(!) da putem HUP-a, u okviru svojih znanja i mogućnosti, pomognu i Vladi RH i cijelom društvu u pronalaženju najboljeg puta za boljitak i prosperitet Hrvatske’. Poslodavci su tako u kratkom roku prošli put od ideje među njima da se krene u ‘lockout’, tj. protestni štrajk poduzetnika, do konstruktivne ponude da pomognu Vladi.
E, sad, tu je teren sklizak. Vladin odnos prema poslovnoj zajednici u cijelini sve je zategnutiji. Tu su i pojedinačni stari računi na osobnim razinama između članova Vlade i najvećih poduzetnika i menadžera. Primjera radi, bankari su mirirali Linićevu ideju da se banke obvezno uključe u predstečajnu nagodbu. Pa je tu i pitanje odnosa između Prke i Lukovića s jedne strane i ministra financija s druge strane.
Poslodavci bi morali objasniti podrazumijeva li njihov osobni angažman davanje ideja Vladi ili uključuje i neke dodatne konkretno žrtve i doprinose tvrtki kojima su na čelu. Mislim da bi trebali izbjeći dojam kakav je ostavilo novo vodstvo HNB-a čije poruke, pojednostavljeno, znače pristup: ‘Mi dobro radimo, mijenjati se trebate i vi drugi!’ Zato poslodavci trebaju, ne javno, naravno, ojačati svoju poziciju ne samo savjetima Vladi nego i konkretnim doprinosima koje njihove tvrtke mogu dati. Pa makar mislili da se i do sada previše žrtvaju.