Home / Tvrtke i tržišta / Slušna pomagala

Slušna pomagala

Dolazak Austrijanaca koji žele ovladati hrvatskim tržištem slušnih aparata domicilne tvrtke dočekale su s negodovanjem jer smatraju da za novog igrača jednostavno nema mjesta.

Prošlogodišnji dolazak austrijske tvrtke za akustiku slušnih pomagala Neuroth na hrvatsko tržište i javna potpora Ministarstva poduzetništva i obrta tom poduzeću u povodu nedavne proslave 105 godina njegova postojanja u Dubrovniku nisu oduševili domaće tvrtke koje su već podijelile kolač zvan hrvatsko tržište slušnih pomagala. Čelnici tvrtke koja je lider na austrijskom tržištu slušnih pomagala, s godišnjim prometom od 100 milijuna eura i tisuću zaposlenih u šest zemalja (Austrija, Švicarska, Lichtenštejn, Njemačka, Slovenija i Hrvatska), izjavili su u Dubrovniku da su u pet slušnih centara, koliko ih je do sada otvoreno u Hrvatskoj, ukupno uložili oko četiri milijuna eura. Upravo zbog tih milijuna Austrijanci su poduprli u Marasovu ministarstvu, ali u domaćim tvrtkama komentirali su da je riječ o čistoj patki i da su s tim novcem mogli otvoriti bolnicu, a ne pet prodavaonica.

Direktorica Neurotha u Hrvatskoj Svjetlana Podlesnik rekla nam je da su do sada zaposlili 20-ak ljudi, uglavnom inženjera elektrotehnike i biomedicinske elektronike, te da će ih još zaposliti otvorenjem novih slušnih centara. U te centre ukupno će uložiti oko pet milijuna eura. Napomenula je da se ideja o ulasku na hrvatsko tržište rodila prije desetak godina i da im je u idućih nekoliko godina cilj postati tržišni lider na njemu. Podlesnik je priznala da su i prije njihova dolaska Hrvatima bili dostupni vrhunski slušni aparati poznatih svjetskih proizvođača, no napomenula je da nakon Neurothova dolaska Hrvati imaju istu razinu usluge kao Švicarci, Austrijanci ili Nijemci.

Inače, domaća tvrtka koja dominira na tržištu slušnih aparata u Hrvatskoj jest Bontech Research Co. iz Splita koja, prema procjeni njezina direktora Ive Tvrđe, drži 50-ak posto tog tržišta. Ima 26 poslovnica diljem zemlje, 70 zaposlenih te prihode od 36 milijuna kuna (2011.) koji konstantno rastu od 2007.; godine 2011., primjerice, narasli su za 16 posto u odnosu na godinu prije. Na tržištu su više od 15 godina, većinu uređaja uvoze (poznatih njemačkih, danskih i američkih proizvođača), ali dijelom imaju i proizvodnju, odnosno u svom pogonu finaliziraju uvozni poluproizvod koji onda prodaju pod svojim brendom.

Kao i svim tvrtkama koje se bave distribucijom i prodajom slušnih aparata glavnim se biznisom bave preko Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), čiji su ugovorni isporučitelj, jer gotovo 90 posto svojih aparata daju na recept. Ostatak otpada na slobodno tržište, odnosno na one koji žele skuplje i bolje aparate, koje ne pokriva HZZO.

  • Zavod financira osnovne aparate, ali ako želite BMW među slušnim pomagalima, morate ga platiti sami – objašnjava Tvrđe, ističući da nema mjesta za preveliko širenje tim tržištem jer dosadašnje tvrtke zadovoljavaju potrebu.

Recesija je, kaže, utjecala na prodaju slušnih aparata, zbog čega se posljednjih godina sve manje ljudi odlučuje za bolja i skuplja pomagala. Naime, njihove su cijene od 300 do 2000 eura.

Vrijednost tržišta ne može se procijeniti jer nema relevantnih podataka, odnosno HZZO ne vodi evidenciju posebno o slušnim pomagalima, nego skupnu, u koju ulaze sva ortopedska pomagala, kojima se 2011. koristilo 60-ak tisuća osiguranika.

Slušna pomagala propisuje specijalist otorinolaringologije. Da su neki malo preširoko shvatili svoje ovlasti, pokazuje nam aktualna afera iz sisačke bolnice u kojoj su dvojica specijalista ne samo propisivala odgovarajuće pomagalo nego su osiguranike upućivala da ih podignu u sisačkoj podružnici zagrebačkog Eltona, iza također zagrebačkoga Microtona, treće najveće tvrtke na tom tržištu. Inače, osiguranik s receptom može podići slušno pomagalo u bilo kojoj tvrtki ugovornoj isporučiteljici HZZO-a. Upravo je vlasnik Eltona Tomislav Tomljenović prije izbijanja korupcijske aferi u javnosti odbio o svojoj tvrtki govoriti za Lider optuživši nas da špijuniramo za Austrijance. Njegovi neutemeljeni strahovi (teorije zavjere često su plod neznanja o nekom području) očito su našli na plodno tlo i kod Damira Ćuka, direktora druge najveće tvrtke na tom tržištu Microtona, koji je najprije pristao na razgovor, a onda jednostavno postao nedostupan.