B o l j i ž i v o t

Ko tisuću hrvatskih građana svake godine pronađe posao u inozemstvu s pomoću agencija za zapošljavanje. Riječ je o inženjerima, informatičarima, pomorcima, sobaricama, konobarima, fotografima na turističkim brodovima te medicinskim sestrama, ali i građevincima, varicima i sličnim profesijama. Većina njih posao obavlja na određeno vrijeme, ali u inozemstvu traže i hrvatske radnike za obavljanje sezonskih poslova. Do kraja kolovoza 2012. čak je 5596 Hrvata u Njemačkoj obavljalo sezonske poslove. Onamo ih je poslao Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedina hrvatska ustanova koja posreduje u zapošljavanju sezonača u Njemačkoj.

Iako mnogi nezaposleni Hrvati, posebno mladi i obrazovani, inozemno tržište rada (zadužbene, američko, kanadsko, australsko, arapsko i azijsko) doživljavaju kao jedini izbor u osiguravanju egzistencije, u agencijama za zapošljavanje tvrde da zanimanje inozemnih poslodavaca lagano pada. Pripisuju to krizi, što nije sporno, ali ponuda na globalnom tržištu rada iznimno je velika. Podaci hrvatskih agencija koje posreduju pri zapošljavanju u inozemstvu u koliziji su sa službenom statistikom koja pokazuje da je posljednjih pet godina Hrvatsku napustilo 30-ak tisuća ljudi. Većinom je riječ o mladim i obrazovanim ljudima koji odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim životom, mnogi od njih u Kanadu i Australiju, a velika je navala i na Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar, Singapur… Mnogi od njih sami traže posao u inozemstvu, pri čemu im je zrakoplovna karta jedini putokaz.

No emigraciju potiču i prijateljske veze: ode jedan, drugi, treći i na kraju nekoliko desetaka nezaposlenih iz istoga grada napusti Hrvatsku, kao što je slučaj u Belišću. Iz toga slavonskoga gradića ove se godine u vrlo kratkom razdoblju u Kanadu iselilo trideset ljudi. Nezaposleni hrvatski građani i na internetu traže posao u inozemstvu. Jedna od najpoznatijih europskih agencija jest njemački Michael Page International – Frankfurt, koji na svojoj stranici nudi posao i stručnjacima iz Istočne i Jugoistočne Europe; traži visokoobrazovani kadar iz raznih sektora: informatike, biokemije, medicine, financija… Mnoge takve odlaske, a nije riječ samo o visokoobrazovanom kadru, službeno nitko ne registrira jer osobe koje odlaze u inozemstvo ne odjavljaju prebivalište u Hrvatskoj.

Hrvatski građani ne vjeruju u bolje sutra u Ljepoj Našoj, pokazalo je nedavno istraživanje portala Moj posao, prema kojem bi čak 64 posto mladih Hrvata u iduće dvije godine rado napustilo domovinu. Moj posao glavni je portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta i mjesto s najvećom ponudom oglasa za posao u Hrvatskoj; objavljuje i ponude inozemnih poslodavaca. Ove su godine inozemne kompanije putem njega objavile 166 oglasa za radna mjesta izvan Hrvatske, što je pet posto manje nego u istome prošlogodišnjem razdoblju.

Najviše oglasa za rad u inozemstvu bilo je iz sektora IT i telekomunikacije, strojarstva i brodogradnje te elektrotehnike. Oglas za poslove u Austriji i Njemačkoj bilo je 58 posto, a ostatak iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – kažu na portalu Moj posao.

Kad je riječ o uvjetima zapošljavanja, visoka stručna sprema tražila se u 40 posto oglasa, srednja u 23 posto, a u 26 posto slučajeva stručna sprema nije bila uvjet. Radno iskustvo dulje od četiri godine bilo je uvjet za 46 posto poslova, a poznavanje stranih jezika u 74 posto oglasa: engleskoga u 68 posto slučajeva, a njemačkoga u 21 posto. Strani su poslodavci u 71 posto oglasa nudili zaposlenje na neodređeno vrijeme i bilo je čak sedam posto ponuda za honorarni posao.

Da su strani poslodavci ove godine pokazali malo manje zanimanje za hrvatske radnike, tvrdi i Darija Jakovljević, direktorica agencije Dekra zapošljavanje. Međutim, ukupni statistički podaci posljednjih nekoliko godina pokazuju da lagano raste broj posredovanja pri zapošljavanju hrvatskih državljanina u inozemstvu. Taj trend u toj agenciji očekuju i u idućih nekoliko godina.