Golemi nered

Prošli su tjedan tri najjače europske farmaceutske kompanije objavile pad zarade u trećem kvartalu. Između Sanofija i Novartisa AstraZeneca ističe se lošim rezultatima. I dok će prve dvije donekle lako nadoknaditi zaostatak, AstraZenecinu novome šefu neće biti tako. Kompanija je već neko vrijeme u vrlo lošem razdoblju, uvelike zbog bivšeg šefa Davida Brennana, koji je doslovno izbačen iz nje.

Nije mu, vjerojatno, bilo posebno teško s obzirom na 23 milijuna dolara vrijedan mirovinski paket nakupljen u 36 godina rada u AstraZeneci. Kako i ne bi kad je prošle godine čovjek bio treći najbolje plaćeni šef kompanije na popisu FTSE 100 s ukupnom naknadom za svoju predanost od 18,2 milijuna dolara. Jer, kako bi bez takvih izdašnih ugovora kompanije privukle tako darovite poslovođe? Iza sebe je ostavio toliki nered da neki analitičari predviđaju da će AstraZeneca biti jedina kompanija u industriji s padom prodaje u Europi. Ne samo da sad bilježi loše rezultate nego se ni sljedećih godina nema čemu previše nadati, ponor je prilično dubok. Reuters predviđa da će se od 2011. do 2016. prihodi smanjiti za čak četvrtinu, a da tvrtkini konkurenti, francuski Sanofi i švicarski Novartis, imaju mnogo više razloga za optimizam. Naime, dok će AstraZeneca tonuti, te će dvije tvrtke u tom razdoblju rasti 21 odnosno devet posto.

• Novartis je u sjajnom položaju, ima pun lager novih lijekova i jaku diverzifikaciju, a i Sanofi je na pravom putu – tvrdi Fitchova analitičarka Britta Holt.

Sanofi je digao prihode za 3,3 posto na 11,7 milijardi dolara u trećem kvartalu, ali Novartis je zaobilježio pad prodaje od sedam posto na 13,8 milijardi dolara. Ipak, i jedni i drugi ne trebaju se toliko brinuti, njihovi gubici trebali bi se ove godine iscrpititi, a sljedeća godina donijeti promjenu trenda prema rastu. Švicarci, primjerice, velike nade polažu u lijek za oči Lucentis, Gilenyu za multiplu sklerozu te dva lijeka namijenjena raku, Tasignu i Afinitor; Sanofi će pak poharati tržište novom verzijom uspješnog tretmana protiv krpelja za životinje Frontlineom.

Dvostruka je bit problema: s jedne strane AstraZeneci istječu patenti, s druge strane nema nove lijekove kojima bi ih zamijenila. Svi, dakle, trebaju imati isti problem, no AstraZeneca za razliku od konkurencije nema čime nadomjestiti privremeni gubitak. Velik minus drugog najvećeg proizvođača lijekova u Britaniji u odnosu na konkurenciju niska je razina diverzifikacije poslovanja. Sanofi i Novartis imaju raznovrsniji portfelj izvora prihoda kakav Britanci, oslonjeni isključivo na farmaceutiku, nemaju.

Izostanak novih proizvoda na recept stoga ima i veću težinu za njihovo poslovanje, ali Soriot zasad namjerava ostaviti naglasak na vlastitoj inovaciji. Prodaja u trećem kvartalu pala je za 19 posto na 6,68 milijardi dolara, najviše zbog gubitka patenta na antipsihotik Seroquel i lijek protiv raka dojke Arimidex, zbog čega je i osnovna zarada po dionici, bez nekih drugih faktora, skiznula za 12 posto. Gubitak patentne zaštite 2016. u Americi čeka i Crestor, lijek protiv kolesterola. Osim snažne konkurencije generičkih lijekova poslovne rezultate načeli su manja potrošnja u Europi i jak dolar iako je to anulirano rezanjem troškova i jednokratnim prihodom od prodaje prava na lijek protiv žgaravice Nexium američkom Pfizeru.

Soriot je svjestan hitnosti i potrebe obnavljanja rasta, za što će, prema mišljenju nekih, trebati pojačati akvizicije i promijeniti fokus u nekim tržišnim operacijama.

• Jedna od ključnih stvari koju moramo napraviti srednjoročno jest jačanje ponude novih lijekova, što će se, nedvojbeno, oslanjati na aktivnosti poslovnog razvoja – rekao je Soriot. Zasad je nedavno lansirani lijek protiv srčanog udara Brilinta postigao razočaravajući uspjeh, samo 24 milijuna dolara u trećem kvartalu, no Soriot vjeruje da se njegovi rezultati mogu osjetno poboljšati zato što je riječ o najboljem lijeku te vrste u ponudi. Možemo mnogo bolje nego dosad. Možda se nismo iskazali s Brilintom, ali još vjerujem da ima vremena za ispravak – ustvrdio je.

Prvo što je Soriot napravio na novom poslu bila je suspenzija programa otkupa dionica kako bi povećao financijski manevarski prostor i kupio vrijeme do siječnja, kad će investitorima predstaviti novu strategiju. Nakon što sam preuzeo novu dužnost, vjerujem da je to mudar korak kojim će se održati fleksibilnost dok odbor i ja ne doradimo tvrtkinu godišnju strategiju – rekao je.

Tim potezom ostao će mu na raspolaganju 2,2 milijarde dolara od ukupno 4,2 milijarde predviđene za kupnju dionica do kraja godine. Odluka ima i simboličnu težinu: označava odmak od koncepta njegova istjeranog prethodnika Brennana koji je težio povećati dividendu i otkup dionica. Tvrtko kompletno ponašanje dosad je bilo nesuvislo i neujednačeno, zato je očito jedno – dosadašnji pristup ne funkcionira.

Tvrtka je istodobno rezala troškove, i to 23 posto upravo u Odjelu istraživanja i razvoja, kupovala druge tvrtke, među kojima Amylin, Bristol-Myers Squibb i Ardea Biosciences, te je isplaćivala dividende dioničarima, četiri milijarde dolara samo u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. No Johansson je pri objavi Soriotova imenovanja novim šefom izjavio da ne očekuje ‘dramatične promjene u strategiji’, odnosno da će AstraZeneca ostati fokusirana na lijekove na recept umjesto na kopiranje konkurencije koja se diverzificirala u generičke lijekove i proizvode za osobnu njegu. Soriotova namjera da se zadrži na vlastitoj inovaciji sugerira da je prihvatio takvo stajalište. Do obećavajućih i unosnih lijekova pokušat će doći i, nagađaju analitičari, kupnjom malih i srednjih biotehnoloških tvrtki kao što su Forest Laboratories, Shire i Mylan iako je predsjednik Leif Johansson, ime novan na dužnost u svibnju, ljetos odbacio spajanje ili veliku kupnju.

Sljedeća je mjera također klasična: zamjena presušenih europskih i američkih tržišta perspektivnijim tržištima u razvoju. U tome je situacija za AstraZenecu uglavnom bolja, premda ne bez zapinjanja. Ukupan rast u trećem kvartalu na tim tržištima bio je šest posto, u čemu su Rusija i Kina sudjelovale s rastom od čak 23 posto, ali razočarao je Meksiko, zbog kojeg je spomenutih šest posto za dva posto slabije nego što je moglo biti.

Pitanje je kako će Soriotov dolazak prihvatiti zamijenjeni Lowth, favorit za trajno namještenje koji je privremeno upravljanje kompanijom shvatio ozbiljno počevši s financijskim inovacijama i novim ugovorima, kao i Tony Zook, šef komercijale. Sva je mogućnost da će dvojac napustiti kompaniju. Odbor se za 58-godišnjeg Francuza s diplomom veterine odlučio zbog njegova velikoga azijskog, europskog i američkog iskustva u globalnim kompanijama.

Analitičari ga uglavnom smatraju dobrim izborom iako napominju težinu zadatka. Smatraju da će njegovo iskustvo na tržištima u razvoju na području dijabetesa i onkologije biti korisno, kao i njegova pozadina u komercijali. Ipak, njegova je najzvučnija preporuka, čini se, uspješna integracija Genentech.

Među diverzifikacijom, akvizicijama, daljnjom isplatom dividendi dioničarima i fokusom na vlastite inovacije Johansson i Soriot izabrali su zasad posljednje dvije mogućnosti, a sudbina drugih još nije sasvim jasna i vjerovatno neće ni biti do početka sljedeće godine. Velik je pritisak na isplatu dividendi, dioničari ne bi da se troši na kupnju drugih kompanija, pa je velika mogućnost da će kompanija nastaviti puniti džepove investitora, što znači da doista neće biti veće kupnje i ulaganja. Ako pak ne nađe brzo unosne proizvode, problem isplate dividende riješit će se sam – neće se imati iz čega isplatiti.