Home / Financije / SUDIONICI

SUDIONICI

Mi njima 267,7 milijuna eura, oni nama omogućuju uplatu 687,5 milijuna. Čist račun, mi na dobitku. No članarina se mora platiti bezuvjetno, a europski novac tek treba ‘zaraditi’, odnosno imati gotove pripremljene projekte.

Nisu samo euroskeptici počeli vrtjeti tezu kako će Hrvatska u prvoj godini članstva, vjerojatno i dulje, biti neto uplatiteljica u proračun EU. Svjestan je toga i Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Zato i kaže da je sve u pripremi – najvažnije je imati gotove, pripremljene projekte koji odmah iduće godine mogu kandidirati za novac EU. Zbog dosadašnjega lošeg omjera između ukupno namijenjenih i stvarno povučenih sredstava savjetuju nam da u pričuvi držimo barem 50 posto više projekata nego što ih službeno treba. I to iz najmanje dva razloga: u prvoj će se godini članstva EU novcem ponajviše financirati veliki infrastrukturni projekti, dakle najzahtjevniji, što znači da za njih treba vremena. Također, birokracija i procedure izvlačenja novca iz strukturnih fondova nisu blaži nego komplikiraniji, pa treba točno znati što se i kada radi.

Rasprave o statusu neto uplatitelja ili neto korisnika nisu od jučer i imaju uporište u iskustvima zemalja iz prethodnih valova širenja. U Centru za EU pri HGK upozoravaju da postoji vremenski odmak u realizaciji projekata i povlačenju sredstava fondova EU koji novu zemlju članicu može učiniti neto uplatiteljicom.

  • Da bismo iskoristili fondove EU potrebno je pravovremeno dovršiti proces programiranja, akreditiranja provedbene institucije te kvalitetno pripremiti projekte, jer se projekti provode dvije, pa i tri godine. Iskustvo novih članica pokazuje da je stupanj iskorištenja sredstava u prve četiri godine, od 2007. do 2013., iznosio 17 posto, pri čemu pod stupnjem iskorištenja podrazumijevamo odnos isplaćenih sredstava u odnosu na ukupno alocirani iznos u tom razdoblju. Već nas taj podatak upozorava da očekivanja od rezultata korištenja fondova EU trebaju biti realna, jer niti države koje koriste Kohezijski fond i strukturne fondove raspoložive kroz financijsku perspektivu 2007.-2013. nisu u prvom godinama korištenja dosegne visoke stope iskorištenosti – tumače u HGK.

Ministar Grčić zna da je sve u pripremi, a za to treba ljudi i novca. Do kraja godine upravo bi se na pripremi projekata trebalo zaposlit 230 ljudi (za to već postoji odobrenje Vlade), iduće godine čak još pet stotina! Dakle, istodobno dok čuvat proračuna Linić zatvara slavinu ne bi li donekle izbalansirao prihode i rashode, odnosno blagajnički minus držao pod kakvom-takvom kontrolom, i baš u vrijeme kada svi upiru prstom u javni sektor kao dežurnoga krivca za sve, ministar Grčić bi zapošljavao.

Sredstva koja možemo povući rastu i do deset puta u odnosu na ono što je nudila IPA i logično je da nam trebaju ljudi koji razumiju proces, od pripreme projekata do javne nabave. One koji ne razumiju morat ćemo brzo naučiti. Doduše, i sada imamo razloga biti zadovoljni, jer smo zatečenih 37 posto iskorištenosti sredstava IPA-e povećali na 58 posto, što nije malen napredak. Tu dinamiku planiramo nastaviti i iduće godine, što znači da samo iz tog fonda možemo računati na više od milijardu kuna. Više će problema biti sa strukturnim fondovima, zbog tehničkih i administrativnih razloga. Naime, od trenutka kad postanemo članicom trebat će nam tri-četiri mjeseca za reakreditaciju sustava i u to će vrijeme isplate biti obustavljene. No u četvrtom tromjesečju planiramo započeti pripremljene projekte – tumači Grčić, koji ne očekuje senzacionalnu iskorištenost fondova u drugoj polovici godine. Točnije, očekuje da će nam trebati barem godinu-dvije da uhvatimo ‘val’. Uz to i ponešto proračunskog novca, jer se za svaki projekt moraju angažirati i vlastita sredstva.

To je pitanje protoka novca. Najveći su nam problem likvidnosti i vrijeme, ali taj će se novac vratiti kroz financiranje projekata, samo treba preživjeti to vrijeme između. Iduće godine upravo ćemo za te potrebe mosnog financiranja imati i 150 milijuna eura na raspolaganju, neovisno o fondovskoj kvoti – objašnjava Grčić. I analitičar Ante Babić svjestan je povijesnih podataka iskorištenosti fondova, ali računa da rastu i naši kapaciteti, posebno konzultantski i to u privatnom sektoru. Upravo otvaranje privatnog sektora prema fondovima otvara mogućnost iznadprosječne ukupne iskorištenosti sredstava EU.

Mislim da ćemo povući barem onoliko koliko ćemo uplatiti, čak i to moglo ići prema 400 ili 500 milijuna eura. To će ovisiti o uključenosti i pripremljenosti privatnog sektora, zato ja ne bih previše gledao ranije statistike – optimističan je Babić. Na tom su pozitivnom tragu i ministar Grčić i Centar za EU pri HGK. U utrku za novcem, unatoč trnju kroz koje do njega treba proći, isplati se krenuti, jer nas, kažu, nisu ostavili posve ‘golima’. Da bismo kao nova zemlja članica u prvom godinama suživota bili neto uplatiteljica, razvijeni su posebni mehanizmi, koji u našem slučaju podrazumijevaju nekoliko stvari.

  • U trenutku kada nadležne hrvatske institucije dobiju potrebne dozvole za rad za upravljanje strukturnim fondovima za drugu polovicu 2013. godine, Hrvatskoj će biti osiguran transfer (advance payments) u iznosu od 30 posto raspoložive alokacije, što iznosi oko 150 milijuna eura. Tu je i kompenzacija za likvidnost, takozvani temporary cash-flow facility, u iznosu od 75 milijuna, što će se u 2013. godini uplatiti izravno u naš državni proračun, a za 2014. planiran je iznos od oko 29 milijuna. Računamo i na isplate po osnovi provedbe IPA-e. Dakle, što apsorpcija IPA-sredstava bude veća, Hrvatska će ostvariti pozitivniji rezultat – poručuju iz HGK dodajući da su nam prioriteti u financiranju projekata iz strukturnih fondova EU u drugoj polovici 2013. godine identični prioritetima pretpristupnog razdoblja, samo će doći do višestrukog povećanja iznosa i zbog toga je najvažnije kvalitetno pripremiti projekte. To posebno vrijedi za novu financijsku perspektivu, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja u okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za Hrvatsku predviđa financijsku injekciju tešku čak 8,7 milijardi eura!

Preduvjet povlačenja tih sredstava nisu samo pripremljeni projekti, nego i dobro pripremljeni (i od Europske komisije odobreni) strateški dokumenti, Partnerski sporazum i operativni programi, koji definiraju područja ulaganja. Izrada tih dokumenta tek je u početnoj fazi i neće biti dovršeni prije kraja iduće godine. Dakle, dobit ćemo i novac koji će nam omogućiti da držimo glavu iznad vode dok se ne izborno barem za polovicu strukturnog novca. Zbog tih ‘mehanizama’ koji ublažavaju utjecaj članstva na domaći državni proračun ne treba zlu-rado očekivati da Hrvatska odmah u prvoj godini članstva ‘popušti’ i postane neto uplatiteljica u proračun EU. No da to na kraju stvarno ne bi postala potrebno je pripremiti dovoljno dobrih projekata koji će dobiti zeleno svjetlo strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

Ministar Grčić itekako zna da mora zagrabiti u proračun u godini u kojoj se još više mora štedjeti. Rejtinške agencije dva su nam puta omogućile da se pro- vučemo kroz ušicu igle, ali i za treću sreću trebat će konkretni dokazi da se u zemlji stvarno nešto i restrukturira/štedi. Dvije milijarde kuna za članstvo bit će osigurano u proračunu za 2013. godinu, ali bit će potrebno i više s obzirom na to da sve projekte dijelom sami financiramo. Koliko je to još novca nitko ne istražava s procjenama. Sve će ovisiti o pripremljenosti za administraciju EU. No ministar je kategoričan. – To je prilika koja se mora iskoristiti. Ulaganje je isplativno, ne treba riskirati. Zato nam trebaju ljudi sa znanjem koji će omogućiti da što više projekata prođe u EU. Morat će biti novca u proračunu, to je prioritet – zaključuje Grčić. Naravno, ministru Liniću neće biti svejedno hoće li u 2013. biti 0,5 posto rasta ili 1,5 posto pada. U tim se gabaritima ponešto mijenja i sadržaj proračuna. No nema sumnje da bi sredstva EU itekako mogla nadoknaditi manjak domaćih financijskih izvora. I ne samo to. S prognozom rasta i do plus dva ili tri posto na temelju članstva EU Ante Babić uporno strsi među kolegama.