S čipom brže rastu

Jesmo li se u ovim recesijskim godinama daleko odmaknuli od mudroga ženskog savjeta: Ako te pita voliš li kartanje, reci ‘da’, ali samo kreditnim karticama? Činilo se da potrošači(ce) postaju suzdržaniji s jačanjem recesije, bar ako je suditi prema službenoj statistici koja kaže da osobna potrošnja nezaustavljačivo pada. No kartičarski trendovi ipak pokazuju nešto drugo. Ne znamo je li to baš na tragu ‘kartanja’ kreditnim karticama, ali čini se da smo ipak podaleko od ideje da ih nesmiljeno i bez žaljenja prerežemo škarama. Naime, HGK-ovi podaci pokazuju da raste i vrijednost i broj kartičnih transakcija: u prvih šest ovogodišnjih mjeseci kartične transakcije u zemlji i inozemstvu vri-

Zagrebačka banka drži gotovo trećinu svih kartica, gotovo tri milijuna, i broj se ne smanjuje. Ondje to objašnjavaju time da brz život nameće potrebu za udobnošću uza sigurnost i jednostavnost, a upravo kartice korisnicima omogućuju jednostavno, sigurno i brzo raspolaganje novcem 24 sata na dan. Stoga ne treba začudivati da i ove godine unatoč padu potrošnje kartično poslovanje nastavlja uzlazno.

• Najveći porast bilježimo u korištenju debitnim i prepaid-karticama, što upućuje na odgovorno i racionalno ponašanje klijenata te smanjenje uporabe gotovine. Na pozitivan trend sigurno utječe i program nagradiovanja karticom MultiPlusCard koje korisnicima kartica MasterCard i Maestro donosi ostvarivanje mnogih pogodnosti iz širokog asortimana proizvoda i usluga diljem razgranate prodajne mreže partnera programa, uključujući nagradiovanje bodovima za svaku kupnju na bilo kojemu prodajnom mjestu u Hrvatskoj, inozemstvu ili na internetu. Na kraju obračunskog razdoblja prikupljeni bodovi pretvaraju se u nagradne kupone – kažu u Zabi, dodajući da je naplata kartičnih troškova u skladu s očekivanjima.

Dugovi na karticama smanjuju se u odnosu na prijašnju godinu jer korisnici kartica savjesnije otplaćuju troškove i racionalnije ulaze u novu potrošnju. U većim kupnjama odabiru obročnu otplatu bez kamata i naknada, što im pojednostavljuje kupnju i otplatu, odgovaraju iz Zagrebačke banke.

• Unatoč lošijoj gospodarskoj situaciji, uz održavanje broja kartica na istoj razini povećava se broj bankomata i terminala EFT POS te broj i opseg transakcija, stoga možemo zaključiti da kartični biznis blago raste. Neki su argumenti svakako transparentnost poslovanja i mnogo pozitivnih obilježja, mogućnosti te pogodnosti kartičnog plaćanja – misle u PBZ Cardu, iz kojeg poručuju da poslovanje temelje na njegovom odnosa s klijentima, zato se u slučajevima u kojima ocijene da korisnik ne može izvršavati financijske obveze u predviđenom roku zbog otežane životne situacije nastoje dogovoriti o rješenju prihvatljivom i za njih i za klijenta.

• Presudna je kooperativnost korisnika. Kartični krediti i ukupni dugovi imaju jednak rizik naplate, stoga se PBZ Card, koji je izdao više od dva milijuna kartica, nastoji posve prilagoditi i dogovoriti način otplate. Kartice se najviše rabe za svakodnevnu kupnju, od robe široke potrošnje do benzina. Obročna otplata, koja omogućuje plaćanje do 12 rata bez kamata i naknada, pravi je hit, pa bez obzira na gospodarsku situaciju stalno raste. Tu su i PBZ-ovi potrošački krediti, koje odobravamo do stotinu tisuća kuna i na rok otplate do 60 mjeseci, te revolving-krediti do 60 tisuća kuna – objašnjavaju u PBZ Cardu, zaključujući da ni vrijeme ni noviteti nisu pregazili najomiljeniju karticu – običnu, zelenu American Express, koja se pokazala ključnim proizvodom.

U Erste Card Clubu već su na početku krize računali na pogoršanje pa su još 2009. usavršili informacijski nadzor i nadzor nad sustavom naplate. Cilj je bio, kažu, odmah omogućiti lakše, brže i kvalitetnije praćenje naplate, ranije uočavanje problema klijenata s njim te poboljšanje učinkovitosti naplate.

• Učinci su se vidjeli već 2010., kad je trend preokrenut i počeo se smanjivati udjel dužnika koji kasne više od 30 dana. Taj se trend nastavio pa je zabilježeno smanjenje udjela sa šest posto u 2010. na 4,8 posto u 2012. Sličan trend prati udjel korisnika koji kasneći s plaćanjem prijeđu granicu nakon koje se njihovi dugovi svrstavaju u loše.

Prema podacima banaka i kartičarskih kuća koje je prikupio Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, na kraju lipnja bilo je malo više od devet milijuna debitnih i kreditnih kartica, što je u odnosu na lanjski lipanj 0,3 posto više. Udjel čip-kartica i ove je godine nastavio rasti brže od ukupnog broja kartica: udjel čip-kartica čak je 89,7 posto, što pridonosi povećanju sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprečavanju kartičnih prijevara. Usporedbi radi, njihov je udjel sredinom 2005. iznosio samo 6,1 posto.

Od ukupnog broja kartica gotovo su 89 posto debitne i kreditne bankovne kartice, ostatak drže dvije kartičarske kuće, PBZ Card i Erste Card Club. Od ukupnog broja kreditnih kartica (njih je 1,9 milijuna) 53 posto drže kartičari, a ostalo banke.

Hrvatski platište i dalje su naviknuti plaćati karticama koje omogućuju odgodu i obročno plaćanje jer tako pokušavaju rasteretiti kućni proračun. I dalje najviše klijenata raspolaze debitnim karticama, no raste i broj korisnika kreditnih kartica, ponajprije zato što omogućuju upravljanje troškovima odgodom i obročnim plaćanjem plasmane. Dakle, bilježimo trendove smanjivanja troška rezervacija za loše plasmane i istodobno povećavanje pokrivenosti loših plasmana rezervacijama te znatno povećavanje tržišnih udjela u broju kartica i prometu – poručuju iz Erstea.

Najčešće se, kažu, upotrebljavaju ‘charge’-kartice, što potvrđuje i njihov udjel od 79,4 posto. Na ‘meniju’ su uglavnom standardna ‘dinersica’ i ‘cobrand’-kartice koje se izdaju u suradnji s partnerima.

U Erste banci vidljivo je povećanje uporabe debitnih kartica: u prvih devet mjeseci debitnim karticama Erste banke obavljeno je gotovo devet milijuna transakcija, što je oko 11 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje; otprilike toliko rastao je i obujam transakcija. Rastu i internetske transakcije debitnim karticama: u prvih devet mjeseci porasle su čak 50 posto (u obujmu 41 posto). Također se povećava promet na klasičnim prodajnim mjestima, ne samo jednokratnim plaćanjem nego i onim na rate – obročna kupnja porasla je za čak 14 posto u prvih devet mjeseci 2012. Unatoč povremenim vijestima o krađi identiteta očito je sve manje straha od plaćanja kreditnim karticama u virtualnom svijetu, gdje je obujam transakcija porastao za 16 posto.

Erste Card Club još je u krizi počeo uvoditi proizvode i usluge koje klijentima omogućuju sigurno podmirivanje troškova koje iako moraju platiti, poput telefona, interneta, kabelske televizije, HRT-a, osiguranja, grijanja, Zagrebačkog holdinga. Podmiruju se Dinersovim trajnim nalogom.

• Omogućili smo i nadoplatu ENC-uredaja za autocestu Rijeka – Zagreb i Hrvatske autoceste. Mi podmirujemo račun, a klijent svakog mjeseca na mjesečnom računu dobije popisane sve tako podmirene troškove. Mnogi su to prepoznali kao povoljan način plaćanja jer im se ne naplaćuje provizija, račune plaćaju u roku, a ujedno ih nagrađujemo u nagradnom programu – poručuju iz Erstea.

Ni u Hypo banci ne primjećuju velike promjene u navikama potrošača.

• Iako se loša gospodarska situacija i pad opće potrošnje građana osjećaju na svakom koraku, hrvatski platište i dalje su naviknuti plaćati karticama koje omogućuju odgodu i obročno plaćanje jer tako pokušavaju rasteretiti kućni proračun. I dalje najviše klijenata raspolaze debitnim karticama, no raste i broj korisnika kreditnih kartica, ponajprije zato što omogućuju upravljanje troškovima odgodom i obročnim plaćanjem – kažu u Hypu, dodajući da se kartice najčešće rabe za svakodnevnu potrošnju i dizanje gotovine s bankomata.

Banka je nedavno uvela mogućnost obročne otplate za svoje kartice Visa Classic pa klijent bilo koju transakciju već od 300 kuna može podijeliti na dvije do dvanaest rata. Da bi klijente potaknula na češće uporabu kartica, banka je uvela dvije novosti: Hypo klub, program lojalnosti kojim raznim pogodnostima nagrađuje svoje klijente, te obročnu otplatu karticom Visa Classic koja klijentima olakšava upravljanje kućnim proračunom. Unatoč smanjenju potrošnje kažu da primjećuju sve veću svijest o prednostima uporabe platnih kartica u svakodnevnom životu, posebice u transakcijama većih iznosa, iako i dalje prevladava transakcija dizanja gotovine s bankomata. Očito, vrijeme kartica ne prolazi, nego dolazi. Ne baš za ‘kartanje’, nego prije svega za razumski ‘ispreglanu’ potrošnju.