-
pratio trgovanje na burzi, što je kolega Rudan primijetio, a s obzirom na to da je i sam intenzivno trgovao na burzi uskoro smo počeli raspravu o strategijama ulaganja.
-
Kakve veze ima ulaganje na burzi s antenarnom fukozom? – Razgovori o dionicama pokazali su se vrlo korisnim, jer smo dogovorili znanstvenu suradnju koja je pokrenula uspjeh Genosa. Kolega Rudan prikupio je nekoliko tisuća ispitača ispitnika s Visa i Korčule te s kolegama u Edinburgu počeo analizirati njihove genome. Moje su područje interesa već više od 20 godina glikani ili, kolokvijalno, šećeri, no zbog strukturne složenosti o njima znamo mnogo manje nego o proteinima i DNA. U to vrijeme analiza glikana bila je vrlo složena. Primjerice, samo godinu dana prije jedna moja doktorandica doktorirala je na analizi glikana u samo tri osobe. Da bismo mogli uspješno spojiti genetička istraživanja s glikanima, morali smo analizirati barem tisuću ljudi, što je tada bilo nezamislivo. No odlučio sam riskirati i uložiti 100-tinjak tisuća eura, uglavnom zarađenih na burzi u zlatno doba njezina rasta. Uspjeli smo i studiju objavili u vrlo prestižnome međunarodnom časopisu. Kad smo svoje podatke o glikanima povezali s onima o genima kojima je raspolagao kolega Rudan, otkrili smo da je funkcija proteina HNF1A nužna za dodavanje fukoze na antene glikana u plazmi. Mutacije u HNF1A uzrokuju jedan tip dijabetesa – HNF1A-MODY, pa je bilo logično provjeriti potencijal antenarne fukoze kao biljega tog tipa dijabetesa.
-
Koliki je vaš osobni udio u projektu? – Za ovo konkretno istraživanje mogli bismo reći da je rezultat rada četiri znanstvenih skupina: Sveučilišta u Edinburgu, Sveučilišta u Oxfordu, Nacionalnog instituta za biotehnologiju Irske te Genosa, pa Genos polaže prava na 25 posto intelektualnog vlasništva.
-
Što znači imati privatno znanstveno poduzeće u Hrvatskoj? Kakvi su uvjeti za istraživanje u odnosu na europske?
-
Što se konkretno radi na razvoju biotehnologije i primjeni njezinih dostignuća u Hrvatskoj? – Biotehnologija je industrija budućnosti, s obzirom na to da je neusporedivo učinkovitija, jeftinija i čišća od klasične tehnologije. Nažalost, Hrvatska je vrlo slaba u inovacijama pa je i naša biotehnološka industrija nedovoljno razvijena i uspješna.
-
Ozbiljnim istraživačkim institucijama uspješni znanstvenici najveći su kapital jer donose istraživačke projekte i neizravna sredstva. Od 20 do 80 posto izravnih troškova znanstvenog projekta dobiva institucija i tako ostvaruje stotine milijuna eura prihoda. U Hrvatskoj dobitak velikih međunarodnih projekta administraciji zadaje dodatan posao i stvara problem, a ne ‘oprašta’ se ni uspjeh. To je glavni razlog zašto većinu istraživanja provodim u privatnoj tvrtki, a ne na sveučilištu. No otkad je Hrvatska postala pridružena članica najprije šestog pa sedmog okvirnog programa, što treba zahvaliti vizionarskoj politici ondašnjeg ministra znanosti Dragana Primorca, sve veći broj istraživača iz Hrvatske ulazi u onih 10 posto najboljih kojima se odbavljaju sredstva za istraživanje iz međunarodnih izvora, te u Hrvatskoj mogu raditi gotovo jednako dobro kao da su u inozemstvu, pa je određen broj hrvatskih znanstvenika vrlo konkurentan na globalnoj razini.
Uložio sam 100-tinjak tisuća eura
Sufinancira li tko vaša istraživanja? – Eksperimentalna istraživanja u molekularnoj biologiji veoma su skupa. Ove godine Genos će u istraživanja uložiti više od četiri milijuna kuna. Najveći dio tih sredstava doći će od projekata koje financira Europska komisija, no dio istraživanja financirali su i Hrvatski institut za tehnologiju, BICRO te Ministarstvo znanosti. Dobili smo čak i poticaje Ministarstva poduzetništva za investicije u znanstvenoistraživačku opremu.
Jeste li imali teškoća u okupljanju dijabetičara koji su sudjelovali u istraživanju? – Kvalitetno prikupljene i obrađene skupine bolesnika i kontrola najveći su problem u biomedicinskim istraživanjima. Budući da je naš ugled u znanstvenim krugovima iznimno velik, možemo surađivati s najboljim kliničkim centrima u Europi i svijetu. Za ovo konkretno istraživanje uzorci su prikupljeni u Oxfordu, Edinburgu, Danskoj i Slovačkoj.
Što je Genosova temeljna djelatnost? – Genos je 2007. počeo kao mali forenzični laboratorij za analizu DNA, a danas u njemu rade 24 djelatnika, od kojih 15 na poslovima istraživanja i razvoja. Forenzična analiza DNA i dalje je važan segment naše djelatnosti. Od 2007. do danas, zahvaljujući našim analizama, više od 500 djece pronašlo je prave očeve. Prvi u svijetu uveli smo prenatalno utvrđivanje očinstva iz majčine krvi, zasad samo u slučaju muškog djeteta. U posljednje vrijeme sve više širimo djelatnost na područje analize DNA za medicinsku dijagnostiku te jedini u Hrvatskoj provodimo 24-satnu metodu otkrivanja Downova sindroma. Provodimo i analize polimorfizama koagulacije, intolerancije laktoze i druge testove. Vrlo smo aktivni i u području analize životinjskog DNA. Analize koje provodimo u glikobiološkom laboratoriju uglavnom se vezuju na velike međunarodne projekte te ugovorna istraživanja u kojima druge znanstvene institucije od nas naručuju određene analize.
Što očekujete od komercijalizacije patentna antenarne fukoze? – Jeste li već sklopili neke ugovore i za koja tržišta? – Put od znanstvenog otkrića do tržišnog proizvođa dugotrajan je i skup. Primjena antenarne fukoze kao biljega još je u fazi istraživanja. Trenutačno provodimo sljedeću fazu istraživanja u suradnji sa sveučilištima u Oxfordu i Lundu. Uspijemo li ovaj test uvesti u rutinsku dijagnostiku, bit će potrebno testirati oko milijun pacijenata na godinu, što bi se moglo financijski isplatiti.
Kako će vaše otkriće poboljšati kvalitetu života dijabetičara ili spriječiti nastanak dijabetesa te pojediniti zdravstvenu skrb? – Naše otkriće relevantno je za mali dio pacijenata koji boluju od dijabetesa, tj. za oko pet posto od onih kojima je dijabetes dijagnosticiran između 25. i 45. godine. Dijabetes se u toj životnoj dobi dijagnosticira kod oko milijun pacijenata na godinu, što znači da bi taj test svake godine mogao pomoći oko 50 tisuća ljudi. Ako se postavi prava dijagnoza, terapija je veoma jednostavna i vrlo je vjerojatno da ti ljudi neće imati većih tegoba.
