Koliko je skuplje zaduživanje u Hrvatskoj

Prosječne kamate u EU kreću se od 2,37% do 4,48%. Za kredite do 250.000 eura, varijabilne kamate s rokom duljim od 1 godine iznose 4,79% u kolovozu 2011. i 4,59% u kolovozu 2012., što predstavlja promjenu od -0,20%. Fiksne kamate s rokom od 1 do 3 godine smanjile su se s 4,56% na 4,48%, a fiksne kamate s rokom od 5 do 10 godina s 4,42% na 3,89%. Za kredite u rasponu od 250.000 do 1.000.000 eura, varijabilne kamate su pale s 3,93% na 3,19%, dok su fiksne kamate s rokom od 5 do 10 godina smanjene s 4,13% na 3,50%. Fiksne kamate s rokom dužim od 10 godina smanjile su se s 4,22% na 3,78%. Krediti veći od milijun eura imaju varijabilne kamate koje su pale s 3,23% na 2,37%, dok su fiksne kamate s rokom od 5 do 10 godina smanjene s 3,77% na 3,36%, a s rokom dužim od 10 godina s 3,97% na 3,52%.

Prosječne kamate u Hrvatskoj kreću se od 6,4% do 6,85%. Kratkoročni krediti imali su kamate od 7,40% u srpnju 2011. do 6,85% u srpnju 2012., dok su dugoročni krediti pali s 6,68% na 6,40%.

Promatrani su krediti u EU s kolateralom i jamstvima, dok su krediti u Hrvatskoj u kunama s valutnom klauzulom. Postoje vrlo različite stope obvezne rezerve i različiti monetarni režimi. Tek s ulaskom u eurozonu Hrvatska će morati imati iste stope obvezne rezerve kao i ostale zemlje monetarne unije. Rumunjska i Bugarska imaju više kamatne stope od Hrvatske, ističe Škreb.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, tvrdi da je Hrvatska odavno financijski integrirana s EU, te da su se učinci približavanja kamata već istopili kroz konvergenciju kamatnih stopa u razdoblju od 2000. do 2007. godine. Tako već neko vrijeme imamo kamate usporedive sa slabije razvijenim članicama Unije.

Ulazak u eurozonu mogao bi značiti smanjenje stope obvezne rezerve, ali ulazak u monetarnu uniju mogao bi pričekati nekoliko godina. Posredni učinci mogli bi se pojaviti kroz efekte fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Ulazak u EU značit će daljnji pritisak na fiskalnu konsolidaciju, što će smanjiti premiju rizika države, a to će, s vremenom, utjecati na bankarske kamatne stope. Ulazak u EU stvorit će pritisak na poboljšanje politika i strukturne reforme, što bi također trebalo utjecati na smanjenje kamatnih stopa, vjeruje Šonje.

Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke, ističe da članstvo u EU i iskustva iz prošlih valova proširenja ne mogu biti orijentir za kretanje kamatnih stopa. Glavna determinanta ostaje premija rizičnosti, posebno jer je Hrvatska mala, otvorena ekonomija sa štedno-investicijskim jazom. Razmjeri fiskalne konsolidacije i strukturnih promjena utjecat će na stopu rasta, a ona na premiju rizika zemlje.

Alen Kovač također ističe da će članstvo u EU biti pozitivan impuls makroekonomskoj stabilnosti, kreditnom rejtingu države i percepciji ulagača, što će posredno utjecati na smanjenje kamata. Međutim, potencijalni učinak ovisit će o adekvatnosti ekonomske politike, posebno fiskalne discipline, i vanjskom okruženju, koje je znatno nepovoljnije nego što je bilo kod ranijih proširenja. Razlog tome su dužnička kriza, nepovoljna percepcija rizika i kolebljivo raspoloženje investitora.

U kratkom roku nije izgledno očekivati znatnije promjene kamatnih stopa, a potencijal pada kamatnih stopa u srednjem roku ovisit će o provođenju strukturnih reformi, dinamiziranju rasta i održivosti javnih financija, poručuje Kovač.

Još jedna strana priče na koju je malo tko računao je inflacija. Kamate na štednju koje su ugrađene u kamate na kredite dosežu rekorde, ali su i dalje niže od inflacije. S inflacijom banke gube dio kamatne zarade. Trenutačnih pet posto inflacije neće se brzo ispuhati, jer administrativno utvrđene cijene neće padati nego rasti, a sličan trend imaju i cijene energenata i hrane.

Šonje dodaje još jednu rizičnu varijablu: ozračje u eurozoni. Ako eurozona ne riješi svoje probleme, averžija prema riziku u cijeloj će Europi biti velika, što će nastaviti utjecati i na Hrvatsku.

Postoje dva scenarija. U prvom, eurozona rješava svoje probleme, a ulazak Hrvatske potiče fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, što bi dovelo do postupnog pada kamata. Drugi scenarij uključuje nastavak problema u eurozoni, sporost i nedosljednost Hrvatske u konsolidaciji i reformama, što bi rezultiralo recesijom ili stagnacijom i nedostatkom prostora za pad kamatnih stopa, zaključuje Šonje.

Nema, dakle, velike mudrosti – kud svi Turci, tud i mali Mujo. Iako ima i onih poznavatelja tržišta koji uvjeravaju da će kamate sigurno pasti, samo bankari ne žele da krediti stagniraju čekajući famozni 1. srpnja 2013.

Kamatne stope u regiji su sljedeće: Češka 5,7%, BiH 7,4%, Mađarska 8,3%, Crna Gora 9,7%, Hrvatska 9,7%, Bugarska 10,6%, Rumunjska 12,1%, Srbija 17,2%.