Zahvaljujući analizama u Genosu, od 2007. do danas više od 500 djece pronašlo je prave očeve. Prvi su u svijetu, kaže Gordan Lauc, uveli prenatalno utvrđivanje očinstva iz majčine krvi, zasad samo u slučaju muškog djeteta.
Ozbiljnim istraživačkim institucijama uspješni znanstvenici najveći su kapital jer donose istraživačke projekte i neizravna sredstva. Od 20 do 80 posto izravnih troškova znanstvenog projekta dobiva institucija i tako ostvaruje stotine milijuna eura prihoda. U Hrvatskoj dobitak velikih međunarodnih projekta administraciji zadaje dodatan posao i stvara problem, a ne ‘oprašta’ se ni uspjeh. To je glavni razlog zašto većinu istraživanja provodim u privatnoj tvrtki, a ne na sveučilištu. No otkad je Hrvatska postala pridružena članica najprije šestog pa sedmog okvirnog programa, što treba zahvaliti vizionarskoj politici ondašnjeg ministra znanosti Dragana Primorca, sve veći broj istraživača iz Hrvatske ulazi u onih 10 posto najboljih kojima se odobravaju sredstva za istraživanje iz međunarodnih izvora, te u Hrvatskoj mogu raditi gotovo jednako dobro kao da su u inozemstvu, pa je određen broj hrvatskih znanstvenika vrlo konkurentan na globalnoj razini.
Sufinancira li tko vaša istraživanja? Eksperimentalna istraživanja u molekularnoj biologiji veoma su skupa. Ove godine Genos će u istraživanja uložiti više od četiri milijuna kuna. Najveći dio tih sredstava doći će od projekata koje financira Europska komisija, no dio istraživanja financirali su i Hrvatski institut za tehnologiju, BICRO te Ministarstvo znanosti. Dobili smo čak i poticaje Ministarstva poduzetništva za investicije u znanstvenoistraživačku opremu.
Jeste li imali teškoća u okupljanju dijabetičara koji su sudjelovali u istraživanju? Kvalitetno prikupljene i obrađene skupine bolesnika i kontrola najveći su problem u biomedicinskim istraživanjima. Budući da je naš ugled u znanstvenim krugovima iznimno velik, možemo surađivati s najboljim kliničkim centrima u Europi i svijetu. Za ovo konkretno istraživanje uzorci su prikupljeni u Oxfordu, Edinburgu, Danskoj i Slovačkoj.
Što je Genosova temeljna djelatnost? Genos je 2007. počeo kao mali forenzični laboratorij za analizu DNA, a danas u njemu rade 24 djelatnika, od kojih 15 na poslovima istraživanja i razvoja. Forenzična analiza DNA i dalje je važan segment naše djelatnosti. Od 2007. do danas, zahvaljujući našim analizama, više od 500 djece pronašlo je prave očeve. Prvi u svijetu uveli smo prenatalno utvrđivanje očinstva iz majčine krvi, zasad samo u slučaju muškog djeteta. U posljednje vrijeme sve više širimo djelatnost na područje analize DNA za medicinsku dijagnostiku te jedini u Hrvatskoj provodimo 24-satnu metodu otkrivanja Downova sindroma. Provodimo i analize polimorfizama koagulacije, intolerancije laktoze i druge testove. Vrlo smo aktivni i u području analize životinjskog DNA. Analize koje provodimo u glikobiološkom laboratoriju uglavnom se vezuju na velike međunarodne projekte te ugovorna istraživanja u kojima druge znanstvene institucije od nas naručuju određene analize.
