Koliko je skuplje zaduživanje u Hrvatskoj

Prosječne kamate u EU kreću se između 2,37% i 4,48%. Za kredite do 250.000 eura, varijabilne kamate s rokom duljim od jedne godine su pale s 4,79% na 4,59%, dok su fiksne kamate za rok od 1-3 godine smanjene s 4,56% na 4,48%. Fiksne kamate za rok od 5-10 godina su smanjene s 4,42% na 3,89%.

Za kredite u rasponu od 250.000 do 1.000.000 eura, varijabilne kamate s rokom duljim od jedne godine su pale s 3,93% na 3,19%, a fiksne kamate za rok od 5-10 godina su smanjene s 4,13% na 3,50%. Fiksne kamate za rok dulji od 10 godina su smanjene s 4,22% na 3,78%.

Za kredite veće od milijun eura, varijabilne kamate s rokom duljim od jedne godine su pale s 3,23% na 2,37%, dok su fiksne kamate za rok od 5-10 godina smanjene s 3,77% na 3,36%. Fiksne kamate za rok dulji od 10 godina su smanjene s 3,97% na 3,52%.

Prosječne kamate u Hrvatskoj kreću se između 6,4% i 6,85%. Kratkoročni krediti su pali s 7,40% na 6,85%, dok su dugoročni krediti smanjeni s 6,68% na 6,40%.

Promatrani su krediti u EU s kolateralom i jamstvima, dok su krediti u Hrvatskoj u kunama s valutnom klauzulom. Različite stope obvezne rezerve i različiti monetarni režimi čine situaciju kompleksnom. Tek s ulaskom u eurozonu Hrvatska će morati imati iste stope obvezne rezerve kao i ostale zemlje monetarne unije. Rumunjska i Bugarska imaju više kamatne stope od Hrvatske.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, ističe da je Hrvatska odavno financijski integrirana s EU, te da su učinci približavanja kamata već istopili kroz konvergenciju kamatnih stopa u razdoblju od 2000. do 2007. godine. Tako već neko vrijeme imamo kamate usporediva sa slabije razvijenim članicama Unije.

Ulazak u eurozonu mogao bi značiti smanjenje stope obvezne rezerve, ali će se učinci pojaviti kroz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme. Članstvo u EU stvorit će pritisak na poboljšanje politika i smanjenje poslovnih rizika, što bi moglo utjecati na smanjenje kamatnih stopa.

Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke, naglašava da iskustva iz prošlih proširenja EU ne mogu biti orijentir za kretanje kamatnih stopa. Premija rizičnosti ostaje glavna determinanta, a razmjeri fiskalne konsolidacije i strukturnih promjena utjecat će na stopu rasta i premiju rizika zemlje.

Alen Kovač također ističe da će članstvo u EU biti pozitivan impuls makroekonomskoj stabilnosti i kreditnom rejtingu, ali će na učinak utjecati adekvatnost ekonomske politike i vanjsko okruženje, koje je trenutno nepovoljnije nego kod ranijih proširenja.

U kratkom roku nije izgledno očekivati znatnije promjene kamatnih stopa, a potencijalni pad kamatnih stopa u srednjem roku ovisit će o provođenju strukturnih reformi i održivosti javnih financija.

Inflacija također igra značajnu ulogu. Kamate na štednju su niže od inflacije, a banke gube dio kamatne zarade. Trenutačnih pet posto inflacije neće se brzo smanjiti, jer administrativno utvrđene cijene neće padati, nego rasti.

Šonje dodaje da rizično ozračje u eurozoni predstavlja dodatnu varijablu. Ako eurozona ne riješi svoje probleme, averzija prema riziku u cijeloj Europi će rasti, što će utjecati i na Hrvatsku.

Postoje dva moguća scenarija: prvi, u kojem eurozona rješava svoje probleme i ulazak Hrvatske potiče fiskalnu konsolidaciju, što bi dovelo do postupnog pada kamata; i drugi, u kojem eurozona nastavlja stagnirati, a Hrvatska ostaje spora u reformama, što bi rezultiralo nastavkom recesije ili stagnacije i nemogućnošću pada kamatnih stopa.

U konačnici, situacija je kompleksna i neizvjesna, a tržišni analitičari imaju različita mišljenja o budućim kretanjima kamatnih stopa.